Dubrovačka Biskupija

Biskup Uznić služio misu povodom Europskog spomendana na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima

Na Europski spomendan na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima u utorak, 24. kolovoza biskup mons. Mate Uzinić služio je misu u dubrovačkoj katedrali želeći se „s poštovanjem i kršćanskim suosjećanjem sjetiti svih onih koji su bili žrtve svih totalitarnih sustava, osobito onih koji su obilježili prošlo stoljeće." Među žrtvama totalitarnih sustava 20. stoljeća blaženima i svetima je prepoznato oko dvanaest tisuća osoba, većinom običnih ljudi, sa svojim vrlinama i manama, snovima i nadama koji su bili isprepleteni sa snovima i nadama njihovih najbližih, kazao je biskup, što zapravo povećava broj žrtava. „Bez obzira jesu li žrtve tih sustava bile ovo ili ono, jesu li ubijeni od jednih ili drugih, s njima i u njima patio je i umirao Bog. On se u Isusu Kristu, raspetom i umrlom na križu do kraja solidarizirao s njima i njihovom ljudskom patnjom. U njemu je Boga dao konačan odgovor na sva naša pitanja, uključujući i pitanje patnje nevinih. S njim povezani danas, u ovom danu sjećanja, želimo moliti vjerujući da su 'duše pravednika u ruci Božjoj', da bismo, nahranjeni njim i njegovom ljubavlju prema nama, bez obzira kakvi smo, postali sposobni oprostiti ako smo sami pogođeni žrtvom i stradanjem, ali i učiti iz prošlosti kako se neke stvari više nikad ne bi ponovile," istaknuo je biskup. Govoreći o uzrocima stradanja žrtava mons. Uzinić je skrenuo pozornost na prve stranice Biblije i slikoviti opis dijaloga napasnika i prvog čovjeka. Uzrok je uvijek ponovo „napuštanje Boga i pokušaj čovjeka da zauzme njegovo mjesto, da sebe učini bogom." Posljedica je gubitak zajedništva s Bogom, a kad su izgubi Bog, vrlo brzo se izgubi i čovjek, poručio je biskup.

„Ono što je zajedničko svim totalitarnim sustavima", rekao je dubrovački biskup, „je pretvaranje vlastite ideologije u svojevrsnu svjetovnu religiju u kojoj nema mjesta za Boga jer njegovo mjesto zauzima službeni ideolog te nove religije. Totalitarni sustavi, osobito oni dvadesetog stoljeća, su proizvod ideologija koje su, odbacujući Božji autoritet po Crkvi i kršćanstvo kao religiju koja smeta, svoj autoritet crpili iz ideja i učenja vlastitih ideologa – Marxa, Lenjina, Staljina, Tita, Hitlera i drugih – kao proroka i apostola boljeg i pravednijeg svijeta u kojemu nema mjesta za Boga i poruku Isusa Krista. Posljedica je jednostavno morala biti ista kao i na početku. Kad se izgubi Bog, izgubi se i čovjek: „I našavši se na polju, Kajin skoči na brata Abela te ga ubi". Samo što se Abel sada pretvorio u milijune nevinih koji su smetali samo zato što su druge rase ili klase, a ponekad niti zbog toga."

O prisutnosti duha totalitarnih sustava u ovom našem vremenu na različite načine biskup Uzinić je rekao: „Ima ga prisutnog u pogubnom prizivanju duha fašizma i nacizma koji svi lako uočimo i s pravom osudimo, ali ga ima i u duhu komunizma koji, nažalost, nije lako uočiti, ali koji još uvijek svojim mentalitetom i materijalističkim shvaćanjem u kojemu nema mjesta za Boga, razara ovo naše društvo, ali je i sve prisutniji u svijetu u kojemu je imati postalo glavna vrijednost. Nije beznačajno primijetiti da i danas 80 posto onih koji su ubijani i proganjani zbog vjere diljem svijeta čine kršćani. Ne govori li ovo, ova vjerska netrpeljivost prema kršćanima, da su i danas u različitim krajevima svijeta na vlasti totalitarni sustavi jer se mjera slobode koju nudi neko društvo, uz medijske slobode mjeri i vjerskim slobodama. Nemojmo se, međutim, zavaravati jer i navodno demokratski sustavi mogu postati totalitarni. S pravom se zgražamo nad zločinom totalitarnih sustava iz prošlosti, onim što su činili fašisti i nacisti, holokaustom, kao i onim što su učinili komunisti, čemu je na ovim našim prostorima simbol Daksa, a i mimo Dakse je bilo sustavnog ubijanja i, kako mi jutros kaza jedan gospar, slanja tek mobiliziranih mladića od strane partizana iz ovoga grada pred njemačke puške s jednom i jedinom namjerom da budu ubijeni. Ne činimo li, međutim, pod krinkom slobode na izbor, sličnu pogrešku koju je napravio prvi čovjek, nakon koje se dogodilo prvo ubojstvo, ili totalitarni sustavi prošlosti, posljedica kojih su milijuni ubijenih? Koja je to pogreška? Ta pogreška je uklanjanje Boga i njegovih pravila iz svog života i života društva kojemu pripadamo, a proglašavanje sebe i svog mišljenja, po principu onog što misli većina, temeljnom ponašanja. Izgubimo li Boga, a na ovaj način ga gubimo, izgubiti ćemo i čovjeka. Najprije u nerođenima koje se ne smatra ljudima, jer to tako smatra većina ili jer tako kaže ljudski zakonodavac. Zatim u starima i bolesnima čiji život proglašava besmislenim. Zatim i u onima koji su sljedbenici drugačijih političkih uvjerenja. Ovo se događa danas, ne jučer nego danas. Za zapitati se je što je ili tko je nakon toga na redu? I tko je taj koji ima pravo odlučivati? I gdje je tome kraj?" Na kraju propovijedi dubrovački biskup je zazvao zagovor svetih mučenika totalitarnih sustava i autoritativnih režima, među kojima je bl. Alojzije Stepinca, a uskoro i Drinskih mučenica, kako bi svi ponovo pronašli put prema Bogu.