Dubrovačka Biskupija

Izjava sa Skupa "Okoliš naš svagdašnji - Kršćani i ekologija"

 

Pismo dobrodošlice i potpore radu

„Međuvladinog panela skupine stručnjaka o

evoluciji klime“ (GIEC/IPCC)

Dubrovnik, 5. – 8. listopada 2015.

 

Prigodom blagdana sv. Franje Asiškoga, zaštitnika ljubitelja prirode i ekologije, potaknuti Enciklikom o brizi za naš zajednički dom „Laudato si'“ pape Franje, kao i činjenicom da je Dubrovnik izabran za održavanje panela „Međuvladine skupine stručnjaka o evoluciji klime“ (GIEC/IPCC), posljednjega panela za pripravu 21. konferencije država članica „Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama“ (COP21), koja će se održati u Parizu od 30. studenoga do 11. prosinca 2015., Dubrovačka biskupija, u suradnji s Franjevačkim institutom za kulturu mira, organizirala je dvodnevni stručni skup pod nazivom „Okoliš naš svagdašnji – Kršćani i ekologija“.

 

S ovoga Skupa upućujemo vama, sudionicima Panela, predstavnicima više od 190 zemalja svijeta, pismo dobrodošlice i želje za plodnim radom, kako bi na Konferenciji u Parizu doista došlo do novoga svjetskog sporazuma kojim bi se zaustavio opasni trend prekomjernoga zagrijavanja Zemljine atmosfere, otklonili ili znatno umanjili uzroci toga procesa i sanirale dosadašnje štetne posljedice.

 

Na Skupu smo razmatrali kako možemo dati svoj građanski i kršćanski doprinos cjelovitoj dobrobiti prirode, a time i čovjeka i čovječanstva. Cjelokupni život na Zemlji poštujemo kao Božji dar za koji smo, u duhu Biblije i socijalnoga nauka Crkve, odgovorni Darovatelju, što je za naše vrijeme izvrsno kontekstualizirano u enciklici pape Franje „Laudato si'“.

 

Osim što smo se informirali o politikama Europske unije koje se tiču klimatskih promjena i univerzalnih javnih dobara, razmatrali smo problematiku biološke raznolikosti i voda, uključujući i loša iskustva i daljnje opasnosti u vezi s privatizacijom voda na globalnoj i nacionalnoj razini. Središnja tema drugoga dana Skupa odnosila se na važnost očuvanja mora, njegova svekolikog bogatstva, međuodnosa kopna i mora, kao i mehanizama pravne, svjetske i europske, zaštite mora. Rad Skupa završen je temom o opasnostima i rizicima istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, posebno nafte. Upravo to smatramo važnim u vrijeme dok Europska unija i svjetska zajednica ozbiljno nastoje zaustaviti klimatske promjene i ostvariti energetsku tranziciju na obnovljive izvore, kao nezaobilazan preduvjet ostvarenja ciljeva koji će biti tema skorašnje konferencije UN COP21 u Parizu. U tom smislu, poučeni iskustvom katastrofa u razvijenim i urednim državama, očekujemo:

 

- da se Jadransko more proglasi „posebno osjetljivim morskim područjem“;

- da se međunarodna Konvencija o balastnim vodama što prije počne primjenjivati;

- da jadranske priobalne države prošire svoju jurisdikciju i tako zaštite cjelinu Jadranskoga mora;

- da se obustave istraživanja i eksploatacija ugljikovodika, posebno nafte.

 

Vama, i po vama svim vladama koje budu sudjelovale na svjetskoj Konferenciji u Parizu, iskazujemo svoju punu podršku u postizanju pravno obvezujućega svjetskog sporazuma o klimi, koji će spriječiti povećanje globalnog zatopljenja.

 

Potičemo razvijene zemlje da na sebe preuzmu veću odgovornost i teret provedbe obveza zaštite klime, vodeći računa o socijalnoj pravednosti.

 

Ohrabrujemo i podržavamo vas i znanstvenu zajednicu širom svijeta u daljnjem predanom radu na praćenju stanja, traženju uzroka i predviđanju posljedica globalnog zagrijavanja, poštujući načela znanstvenog rada i traženja znanstveno utemeljene istine, čemu smo spremni dati svoj osobni doprinos.

 

U Dubrovniku, na blagdan sv. Franje Asiškoga, 2015.

 

Sudionici Skupa:

 

doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić

dr. sc. Marija Crnčević

prof. dr. sc. Nenad Jasprica

Mirjana Maras-Žuro, dipl. teol.

doc. dr. sc. Josip Mikuš

mons. dr. sc. Petar Palić

Marijana Petir, zastupnica u Europskom parlamentu

dr. sc. Neven Šimac

dr. sc. Tonči Tadić

mons. Mate Uzinić

fra Bože Vuleta, dipl. teol.