Ispiši ovu stranicu

Hvarski korizmeni napjevi odjekivali Gradom

„Posebnost otoka Hvara je upravo ova „Procesija za Križen“, koja se održava već preko 500 godina u vijencu šest mjesta središnjeg dijela

otoka Jelsa, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrban i Vrbovska. Zapravo to je šest zasebnih procesija koje kreću u isto vrijeme u Veliki četvrtak

navečer i postoje razne teorije o nastanku tih procesija.“ – između ostalog rekao je don Stanko Jerčić, župnik župe Uznesenja Marijina

iz Jelse i generalni vikar Hvarske biskupije, na početku uprizorenja „Procesije za Križen“ u dubrovačkoj katedrali u subotu 03. ožujka

2012.


Procesija je krenula iz klaustra samostana sv. Klare, Stradunom prema Katedrali, tijekom koje su se pjevali korizmeni napjevi koji se

inače mogu čuti u izvornoj procesiji na Veliki petak u Jelsi. Ulaskom u katedralu upriličen je prizor dočeka jelsanške procesije na Pijaci,

na Veliki petak ujutro, kad križonoša zadnjih 20-ak metara svojeg križnog puta pretrči i baci se župniku u zagrljaj. Nakon kratkog

povijesnog uvoda don Stanka Jerčića uslijedio je glazbeni dio programa zbora „Sv. Cecilija“. Mogli su se čuti stari korizmeni napjevi

pjesma Ja se kajem, Puče moj, Počinje se strašna Muka..., kao i starodrevna pjesma Nut mislimo o tom danas ki na križu umri za nas.


Pobožnosti su nazočili, uz mnogobrojne vjernike, biskup msgr. Mate Uzinić, biskupov tajnik don Marin Lučić, domaćin katedralni župnik

don Stanko Lasić te u ime Gradonačelnika gđa Anita Burić, pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu.


Biskup Uzinić, u svojem obraćanju, zahvalio je na upriličenju procesije spomenuvši kako je prije nekoliko godina imao čast biti

propovjednik u Velikom tjednu u Jelsi gdje je mogao vidjeti što hvaranima znači ova Pasionska baština. „Nakon ovogodišnjeg iskustva

Feste sv. Vlaha, mogu napraviti usporedbu između značenja Feste sv. Vlaha za Dubrovnik i značenja ove „Procesije za Križen“ za Hvarane.

Kako Dubrovnik živi za Festu tako i stanovnici Jelse i ostalih mjesta otoka Hvara žive za dane kad se uprizoruje ovo što smo mi večeras tu

čuli, vidjeli i doživjeli. Ova baština nije samo kulturno i povijesno nasljeđe, po njoj se svake godine iznova proživljava ono Otajstvo koje

svake godine liturgijski proživljavamo.“- rekao je biskup Uzinić.


Gosti iz Jelse darovali su, kako oni kažu hvarskim plodovima zemlje, mora, sunca i zraka, Oca biskupa, don Stanka Lasića i gđu Burić.


U programu su sudjelovali i članovi bratovštine Presvetog Oltarskog sakramenta u ulozi kandelira – nosači svijećnjaka i nosača svečanih

ferala. Inače, njihova uloga u procesiji je svečana pratnja križonoši, koju on sam odabire.


Dubrovačka biskupija ove godine je mjesto koje pohodi „Procesija za Križen“. Prošle godine gostovali su u Zagrebačkoj prvostolnici, a

dogodine idu u Vukovar.


Križonoša

Najčasnija osoba u procesiji, slično kao kod nas festanjul, je upravo križonoša. S obzirom da je procesija posve „laička“ tj. ne predvodi je

svećenik njegova uloga je vrlo bitna. Biti križonoša – stvar je zavjeta ili pobožnosti, ali i prestiža. Tom u prilog ide podatak da će zadnji

prijavljeni križonoša „na red doći“ tek 2040. godine. Ovogodišnji križonoša, Toni Gamulin, prijavio se prije 15 godina, kad je bio

četrnaestogodišnjak. „ Saznao sam prije tri godine da je na mene došao red biti križonoša 2012. godine. Jedno je biti sudionik u procesiji,

ali biti križonoša to je sasvim drukčiji osjećaj. Taj osjećaj koji me preplavljuje, ali ne samo mene nego i sve sudionike procesije,

zasigurno je nešto što nisam/nismo nikada i nigdje prije doživjeli. Čast je to za mene, ali i za čitavu moju obitelj.“- ukratko nam je po

završetku „Procesije za Križen“ rekao Toni Gamulin ovogodišnji križonoša.

Galerija slika