• Stari Grad
  • Stari Grad

Izbornik

6. vazmena nedjelja (C), 2016.

 

Iz današnjeg evanđeoskog ulomka koji je bogat sadržajem bih izdvojio samo jednu važnu Isusovu izjavu na oproštajnoj večeri koju čujemo svaki put kad smo na misi, našoj Gospodnjoj večeri, a koja glasi: „Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem.“ Mir za koji Isus kaže da nam ga ostavlja i daje je mir koji svjedoči njegovu trajnu prisutnost među nama, kako to pokazuje i uskrsni pozdrav kojim uskrsnuli Isus pozdravlja svoje učenike: „Mir vama!“

Isus razlikuje mir koji nam on daje od mira koji daje svijet. Mir svijeta izvire iz čovjekove usklađenosti s drugim ljudima. Druge poštujemo očekujući da i oni poštuju nas ili ih se bojim trudeći se da se i oni boje nas. To je mir koji daje svijet. Svaki dan ponovno vidimo, a nerijetko i osjetimo na vlastitoj koži, kako taj mir funkcionira. Ima još nešto što se u potrošačkom društvu u kakvome i mi živimo smatra mirom. To je zadovoljenje svojih važnih i manje važnih želja. Zadovoljenje tih želja se ostvaruje kupovinom, putovanjima, uvijek novim avanturama i svim onim što to znači. To nam donosi privremen, ali ne i trajan mir. Tek što utažim jednu želju, naš nemir bukne novim, čestom još većim željama. I tako stalno i uvijek više do potpunog razočarenja. Takovog razočarenja je danas sve više jer su nam usred svakodnevnog bombardiranja propagandnim materijalima porasle želje, a istovremeno su nam se zbog ekonomske krize u kojoj se nalazimo smanjile mogućnosti.

Drukčiji mir je mir koji Isus ostavlja i daje svojima. Njegov mir nema izvor u nama i našoj usklađenosti s drugima, niti ima veze s novcem i onim što je s tim povezano. To je mir koji izvire iz Boga i čovjekove usklađenosti s njegovom voljom. I jedno taj mir može osmisliti nas i naše ljudsko postojanje, omogućiti nam da imamo pravi mir u sebi, u svojim odnosima s drugima, ali i sa svom stvorenom stvarnošću, i dozvoliti nam da postignemo smisao našeg postojanja, a to je Bog. Taj mir može osigurati i osigurava jedino Isus Krist. Taj mir je plod njegovog utjelovljenja, života i osobito njegove smrti u poslušnosti Ocu i iz ljubavi prema nama. To je mir koji nam on ostavlja, koji nam on daje. Taj mir je Kristov mir!

Gdje i kako mi danas možemo pronaći taj mir? Odgovor je isti i danas kao što je bio i jučer. Mogu ga pronaći samo u otvorenosti Branitelju – Duhu Svetom kojega nam Otac šalje u Isusovo ime, a koji nam uvijek ponovo na različit načine omogućuje susret s uskrsnulim Isusom Kristom. Jedan od tih načina je, prema današnjem evanđeoskom ulomku, dozivanje u pamet onoga što nam je Isus govorio. Branitelj – Duha Sveti nam doziva u pamet sve ono što je Isus govorio da bismo, čuvajući njegovu riječ i živeći u skladu s njegovim evanđeljem, radosnom viješću spasenja, postigli mir koji samo on može dati. Mir je to koji, opet zahvaljujući Branitelju – Duhu Svetome, možemo naći i nalazimo u Crkvi, sakramentima, posebno euharistiji. To je mir koji nalazimo i u onom svome biti kršćani i to ne kršćani po tome što se tako zovemo, nego u tome što tako živimo, čuvajući Kristove riječi koje nam Duh Sveti doziva u pamet kao smjerokaz i mjerilo naše pripadnosti Isusu Kristu, poput riječi današnjeg evanđeoskog ulomka, ali i onih iz prvog čitanja koje nam govore o tome kako je Duh Sveti pomagao prvoj Crkvi da pronađe Kristov mir, razlučujući ono što je bitno od onog što je nebitno, kao i onih koje smo čuli u pripjevnom psalmu koji se pretočio u molitvu Bogu za njegovim smilovanjem kojemu je Isus Krist i njegovo djelo spasenja najuzvišeniji izričaj, ali i onih o kojima nam je progovorio ulomak iz Knjige Otkrivenja sa svojom vizijom nebeskog Jeruzalema i svih onih koje nam prenosi svojim sadržajem Sveto pismo i predaja Crkve.

Iako nam je jasno pokazano gdje i kako možemo pronaći mir koji nam Krist daje, činjenica je da danas na svijetu nema dovoljno Kristovog mira. Razlog je to što mi i danas, dvije tisuće godina kasnije od kad nam je Isus Krist darovao svoj mir, tražimo mir i težimo miru na pogrešan način i na pogrešnim mjestima. I nije to samo problem onih koji nisu kršćani, nego je to i naš kršćanski problem, dapače to je naš problem i više nego li drugih jer mi smo baštinici Kristovog mira. Zato bih danas želio moliti za nas kršćane, katolike, ali i pripadnike drugih kršćanskih Crkava, a osobito među nama one koji su izgubili mir, a svi smo ga na neki način izgubili ako ne drukčije onda svojom kršćansko razjedinjenošću, da pronađemo Kristov mir. I da ne dozvolimo da nas i dalje odvlači od Krista i njegovog mira mir svijeta koji narušava naše odnose s Bogom, jednih s drugima, odnose s drugim ljudima, a u konačnici i odnose sa sobom samima. Želio bih u ovoj molitvi izraziti i želju da svi zajedno ponovo susretnemo Isusa Krista i da svi zajedno, s otvorenim srcem okupljeni oko istog Kristovog euharistijskog stola, ponovo čujemo Isusovu ponudu: „Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem.“ I da osjetimo njegovu blizinu i utjehu, kao što su je osjećali učenici okupljeni oko njega u dvorani posljednje večere. I da tako ponovo otkrijemo ljepotu njegovog mira. Samo tako ćemo biti sposobni za život u ovom nemirnom svijetu. Neće nam, ne zanosimo se, uzmanjkati problemi i poteškoće, ali to nama kršćanima nije i nikad ne smije biti razlog za uznemirenost jer s nama će biti i ostati Branitelj – Duh Sveti. I mi ćemo se s njegovom pomoću znati nositi sa svim problemima i poteškoćama, prihvaćajući Božju volju za sebe i svoj život i u ljubavi se otvarajući drugima, onima kojima nas Bog šalje. To su prije svega oni s kojima živimo u okvirima iste Crkve. To su također i naša braća i sestre drugih kršćanskih Crkava. Spomenimo da danas neki od njih slave Uskrs po julijanskom kalendaru, pa im i čestitamo riječima tradicionalne uskrsne čestitke: Hristos Voskrese! Voistinu voskrese! To je, u konačnici, i sav svijet i sva stvorena stvarnost, kojoj smo dužni donositi mir Krista uskrsloga, onaj mir koji nam je kao kršćanima darovan, ali i zadan kao poslanje kako bismo ga u Isusovo ime ponudili svima.

 

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)