Dubrovačka Biskupija

Video: Zatvorene Godina milosrđa i Godina sv. Vlaha: "Božju dobrotu i nježnost nosimo svima, posebno starijima"

 

Blagoslovom biskupove katedre i svetohraništa na vraćenom starom oltaru u svetištu dubrovačke katedrale u nedjelju, 20. studenog obogaćeno je svečano zatvaranje Godine milosrđa i Godine sv. Vlaha u Dubrovačkoj biskupiji. Katedru i svetohranište blagoslovio je dubrovački biskup mons. Mate Uzinić koji je nakon mise također zatvorio Vrata milosrđa na dubrovačkoj katedrali.

 

Iskusili smo Božje milosrđe i ljubav


„Ta godina koja je za nama bila je zajedno s Isusom otkrivanje Božjeg milosrđa prema nama, sa zadaćom da i mi budemo milosrdni poput našega Boga“, kazao je dubrovački biskup u propovijedi istaknuvši kako je i spajanje Godine sv. Vlaha s Godinom milosrđa također bila velika milost za sve. „I doista smo osjetili i osjećamo Božju milost koja se nastavlja iskazivati u ovom gradu po zagovoru sv. Vlaha, kao i Božje milosrđe koje nas je doticalo na razne načina“.  U tom kontekstu biskup je spomenuo nedavno održano biskupijsko hodočašće u Svetu Zemlju na kojem je sudjelovala skupina od oko 260 osoba koja je „hodala po Isusovim tragovima u Svetoj Zemlji i na neki način u sedam dana sažela cijelu liturgijsku godinu. I otkrila je ta grupa tragove Božjeg milosrđa koje nam je iskazano u Isusu Kristu ali i zadaću da budemo svjedoci tog milosrđa svima vama kada se vratimo u biskupiju, i nadam se da svatko od onih sudionika tog hodočašća jest“. Dodao je i kako su svi ostali kroz liturgijska čitanja iz Evanđelja po Luki u ovoj godini slijedili na svoj način Isusove tragove, a dobivali su i različite poticaje od Svetog Oca iz Rima o Božjem milosrđu prema ljudima. „Ova godina je bila godina u kojoj smo promatrali Boga koji je Bog beskrajno milosrdan kako bismo mu se mogli suobličiti, i koliko je moguće njemu više sličiti i biti poput njega milosrdni“, rekao je biskup te naveo blaženstvo u kojemu Isus kaže: Blago milosrdnima jer će zadobiti milosrđe, te poticaj nakon toga: Budite milosrdni kao što je vaš Otac milosrdan.

 

Povezujući iskustvo hodočasnika u Svetu Zemlju s Isusovim zemaljskim putem biskup Uzinić je rekao kako se vrhunac objave Božjeg milosrđa nije dogodio ondje gdje se moglo očekivati u Jeruzalemskom hramu ili Jeruzalemu nego izvan grada jer je Isus bio izbačen iz grada i hrama. Taj vrhunac objave Božjeg milosrđa, Božje ljubavi prema čovjeku, dogodio se na brdu Golgoti ili Kalvariji. „Tada su se otvorila vrata, u doslovnom smislu, između nas i Boga koja nitko ne može zatvoriti“, istaknuo je biskup te napomenuo kako je Papa zatvarajući Vrata milosrđa kazao da mi ova vrata zatvaramo, ali Vrata milosrđa koja su otvorena u Isusu Kristu trajno ostaju otvorena.

 

Biskup je zatim nastavio kako Božjim milosrđem bivaju zahvaćeni oni koji su prepoznali Krista kao svog Gospodina, ali postoje oni koji nisu u Isusu Kristu prepoznali svoga Gospodina i Boga, nisu mu se poklonili i stavili na raspolaganje i ne žele proći kroz ta vrata milosrđa pa ona za njih ostaju čvrsto zatvorena. Dodao je da svi mi možemo biti sudionici Božjeg milosrđa, jer svi imamo svojih slabosti i mana, upravo priznavanjem svoje slabosti, grešnosti i nedostojnosti, odlaskom u ispovjedaonicu i iskreno se ispovjedivši jer je to naše priznavanje da nam je potreban oprost. To kajanje je naš govor, s onim desnim razbojnikom: Gospodine, sjeti me se kad dođeš u Kraljevstvo svoje. Ispovijedajući da je Krist za nas kralj i stavljajući se njemu kao svom kralju na raspolaganje, možde se dogoditi nešto na što nas poziva izvanredna Godina sv. Vlaha i Godina milosrđa, a to je da ono što smo sami primili dijelimo dajemo širimo drugima.

 

Što nakon Godine milosrđa?


Podsjetio je u tom kontekstu i na bulu najave Izvanrednog jubileja milosrđa u kojoj papa piše: „Kako samo želim da nadolazeće godine budu prožete milosrđem, da bismo išli ususret svakoj osobi, noseći Božju dobrotu i nježnost!“ Nakon ovoga što smo sami iskusili to se treba dogoditi, da s tim što smo iskusili dotaknemo jedni druge, da unutar obitelji jedni drugima donosimo Božju nježnost i dobrotu, muž ženi, žena mužu, djeca svojim roditeljima i obratno.

 

U godini nakon Godine milosrđa biskup Uzinić je vjernike potaknuo da posebnu pažnju posvete jednoj skupini osoba: „Ja u ovoj godini koja je pred nama osobito na srce svima nama stavljam jednu kategoriju osoba - nadam se da ćemo i mi postati ta kategorija osoba koje je sve više u našoj biskupiji i domovini - a to su naši starci. Želio bih da osobitu pozornost u ovoj godini koja je pred nama, da bi na taj način nastavili ovu Godinu milosrđa, posvetimo starijim osobama. Toliko je župnih zajednica u kojima su ostali samo starci, često usamljeni, često potrebni da ih netko čuje, da ih netko pogleda, da im se netko nasmiješi, kaže lijepu riječ. Da im svećenik svakog prvog petka u mjesecu ponudi Ispovijed, da im donese euharistijskog Isusa jer oni ne mogu doći u crkvu, da im ako je potrebno podijeli Bolesničko pomazanje. Da se zapravo svi od starijih osoba – koje, jer više nisu u središtu pažnje, gubi se onaj egoizam, napuštaju sile, počinju svijet vidjeti u onoj stvarnosti i realnosti - učimo životu i pripremamo i mi za taj trenutak. Starost po sebi nije loša, kao ni što bolest ne treba biti sama po sebi loša, jer nas priprema da se na neki način oprostimo od ovozemaljske stvarnosti, da je vidimo na jedan realniji način. Da se možemo pripremiti za vječnost. Da možemo doista s uvjerenjem reći: Gospodine, sjeti me se kad dođeš u svoje kraljevstvo. I onda od njega čuti s pouzdanjem: Zaista, još danas ćeš biti sa mnom u raju“.

 

Biskup je najavio i da će u katedralu, da bi ona nastavila biti mjesto susreta s Božjim, ali i s ljudskim, milosrđem nakon Godine milosrđa, biti postavljena nova ispovjedaonica i biti otvoren ulaz za osobe s invaliditetom. Potaknuo je vjernike da se ne boje nikada, bez obzira na to što su sagriješili, pokucati na ta vrata ispovjedaonice. „Vrata milosrđa koja je Isus otvorio na križu uvijek ostaju otvorena. Ne bojte se nas svećenika, mi ne ispovijedamo niti odrješivamo u svoje ime, nismo mi umrli za vas, on je za sve nas raspet.“ Rampom za invalide želi se omogućiti i onim vjernicima koji nisu dobro pokretni da mogu doći i u katedrali se poput svih ostalih susresti s milosrdnim Bogom. „Neka nam ovo bude poticaj da svatko od nas u svom životu, kao što je ova katedrala našla neke elemente, pronađe neki način na koji Godina milosrđa i Godina sv. Vlaha koja je za nama može biti i godina koja je pred nama“, zaključio je biskup.

 

Ulazna procesija krenula je iz crkve sv. Vlaha do katedrale u koju je ušla kroz Vrata milosrđa. Uz biskupa u koncelebraciji su sudjelovali kanonici Stolnog kaptola Gospe Velike na čelu s predstojnikom i generalnim vikarom mons. dr. Petrom Palićem, zatim članovi redovničkih zajednica i drugi svećenici. Među vjernicima su bile i redovnice svih ženskih redovničkih zajednica. Liturgijsko pjevanje predvodili su katedralni zborovi pod ravnanjem Margit Cetinić, a jednu pjesmu otpjevao je i župni zbor iz Blata uz pratnju s. Julijane Beretić.

 

Dubrovačka katedrale bila je ispunjena do posljednjeg mjesta. Uz vjernike Dubrovnika i okolice na slavlje su pristigli i vjernici s Korčule, a nazočni su bili i gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, predsjednik gradskog vijeća Mato Franković te drugi gradski i županijski državnici kao i zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica.

 

U novo svetohranište su prvi put stavljene hostije gdje će se i ubuduće čuvati tako da se vjernici pri ulasku neće više poklanjati prema sporednom oltaru nego prema glavnom.

 

Na kraju mise otpjevani su Te Deum i Himan sv. Vlahu, a na vanjskom sjevernom zidu katedrale prikazivane su slike sv. Vlaha kako su zabilježene u umjetnosti u formi 3D mappinga.

 

 

Angelina Tadić/Nikša Sentić

Medij