Ispiši ovu stranicu

Predavanje o Izakovom epitafu iz 5. stoljeća - bitnom povijesnom nalazu s otoka Lopuda

 

 

Javno predavanje pod nazivom „Izakov epitaf s Lopuda: novo čitanje kamenog spomenika iz 5. stoljeća“ održano je u utorak, 24. listopada 2017. godine, u dvorani sv. Ivana Pavla u Dubrovniku. Na predavanju koje je u sklopu svoga redovitoga programa organiziralo Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije govorili su mladi znanstvenici dr. sc. Maja Zeman, viša asistentica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i dr. sc. Ivan Basić, docent na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu. Uvodničar je bio povjesničar umjetnosti Ivan Viđen, član biskupijskoga Vijeća za kulturu i znanost.

 

Na predavanju je riječ bila o kasnoantičkome kamenom natpisu koji je pronađen tijekom arheoloških istraživanja crkvice sv. Ilije na Lopudu 1973. godine. Radi se o nadgrobnome natpisu Sirijca Izaka iz 5. stoljeća koji se čuva u župnoj zbirci na Lopudu a koji je od pronalaska gotovo u potpunosti zaboravljen zbog čega je izostala i njegova stručna i znanstvena obrada. Istaknuto je kako su nova, opsežnija istraživanja autorâ pokazala kako je riječ o jedinstvenome povijesnom spomeniku od višestruke važnosti upravo zbog novog čitanja natpisa koji prenosi detalje o pokojniku, ali i o širemu povijesnom kontekstu. Pa tako se u natpisu, napisanom grčkim jezikom, nalazi i ime zapadnoga rimskog konzula pomoću čega je ustanovljeno kako je riječ o prvoj pouzdanoj epigrafskoj potvrdi pripadnosti pokrajine Dalmacije zapadnome dijelu Rimskoga Carstva u 5. stoljeću.

 

U prvome dijelu predavanja dr.sc. Maja Zeman okupljenima dala je opće izlaganje o Elafitskom otočju u razdoblju antike i kasne antike te je potom izložila tijek istraživanja na lokalitetu crkvice sv. Ilije u naselju Lopud. Napomenula je kako je crkvica sv. Ilije do danas zapravo najbogatije arheološko nalazište na Lopudu te da su uz Izakov epitaf pronađeni i brojni drugi nalazi poput mramorne ploče s jedinstvenim prikazom berača grožđa koja je karakteristična za početak 5. ili kraj 4. stoljeća. Dodala je i kako su istraživanja crkvice započela na poticaj tadašnjega dubrovačkog Zavoda za zaštitu spomenika kulture s ciljem da se lokalitet konzervira. Vodila ih je direktorica zavoda, konzervatorica Dubravka Beritić (1917.-2003.) koja je prva tada potaknula čitanje ovoga natpisa, ali ti pokušaji nisu urodili plodom.

 

U drugome dijelu predavanja dr.sc. Ivan Basić iznio je svoju rekonstrukciju natpisa, njegova čitanja i datacije. Detaljno je objasnio tri različita načina datiranja koji su u njemu upotrijebljeni, što ga čini iznimno važnim u epigrafskom smislu. Iako je natpis ustvari na prvi pogled tipiziran jer daje samo ime pokojnika, njegovo porijeklo i dataciju njegove smrti na Lopudu 17. listopada 452. godine, njegova važnost je velika jer se prema načinu datiranja može otkriti politička pripadnost pokrajine Dalmacije u kasnoj antici. Docent Basić je istaknuo: „Ovaj je nalaz doista izniman jer izvan Salone gotovo da i nema natpisa na starogrčkome jeziku. Može se kazati kako se radi o jednom od sadržajno najvažnijih natpisa ranokršćanskoga doba u Dalmaciji, ali i šire u mediteranskim razmjerima. Najvažnija je činjenica da je natpis datiran konzulom Zapadnoga Rimskog Carstva i da pripada jednoj od godina kada se Istočni i Zapadni rimski car nisu priznavali. Budući da su se u takvim godinama natpisi datirali jedino imenom konzula vlastite polovice carstva, lopudski natpis nesumnjivo pokazuje kako je Dalmacija sredinom 5. stoljeća pripadala Zapadnome carstvu.“ Napomenuo je kako se po važnosti sadržaja radi o spomeniku prve kategorije za područje Dubrovnika i kasnoantičke Dalmacije, ali i za proučavanje odnosa između Istočnog i Zapadnog Carstva u 5. stoljeću te da ovim nalazom padaju u vodu neke ranije teze povjesničara kako je Dalmacija pripadala Istočnome Rimskom Carstvu.

 

Na predavanju je istaknuto kako su predavači, uvidjevši važnost natpisa i njegovo loše stanje, predložili Dubrovačkoj biskupiji hitnu restauraciju kako bi se on spasio od propadanja. Zalaganjem biskupa mons. Mate Uzinića i uz pomoć Konzervatorskoga odjela u Dubrovniku restauracija natpisa je odmah pokrenuta i upravo je u tijeku, a radove obavlja restaurator Đivo Dražić. Objašnjeno je i kako se ovim predavanjem željelo podržati inicijativu uređenja župne zbirke na Lopudu na čemu Dubrovačka biskupija također upravo radi kako bi nakon dugo godina ta zbirka ponovno otvorila svoja vrata prezentirajući vrijednu kulturnu baštinu Lopuda.

 

Nikša Sentić

 

Galerija slika