Dubrovačka Biskupija

Simpozij i akademija uz 700. obljetnicu ljekarne Male braće

 

Simpozij „700 godina ljekarništva u Dubrovniku“ okupio je u petak, 10. studenog u staroj franjevačkoj ljekarni u samostanu Male braće u Dubrovniku brojne znanstvenike, domaće i strane uzvanike iz područja farmacije, ljekarnike i braću franjevce. A u subotu, 11. studenog u organizaciji Dubrovačko-neretvanske županije održana je povodom 700. obljetnice ljekarne Male braće svečana akademija na kojoj su dodijeljene zahvalnice.

 

Na samom otvaranju simpozija govorilo je trinaest govornika uime organizatora simpozija, zatim svjetske farmaceutske industrije, nekih hrvatskih institucija kao i uime pokrovitelja i domaćina.

 

Predsjednica organizacijskog odbora simpozija Maja Jakševac Mikša je pozdravila sve okupljene rekavši kako ovaj jubilej 700. obljetnice ljekarne Male braće „uvelike prelazi granice farmaceutske struke, Grada Dubrovnika, naše zemlje i ima veliki značaj u svijetu“, dok je predsjednik Hrvatskog farmaceutskog društva Darko Takač istaknuo kako je povijest ljekarništva u Hrvatskoj duboko vezana uz život ljudi te da je ljekarništvo uvijek bilo izvor i rasadište znanosti. Također je zahvalio svim ljekarnicima što tradiciju ljekarništva i dalje razvijaju. Gvardijan samostana Male braće fra Veselko Grubišić podsjetio je na prepoznatljivost Dubrovnika u cijelom svijetu kao i same ljekarne Male braće te kazao kako se brojni stranci koji obilaze ljekarnu, osobito oni iz Novog svijeta, čude kada čuju za 700 godina postojanja ljekarne koja je „ponos ovog samostana“. Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić je rekao kako su franjevci, brinući se za tjelesno zdravlje ljudi, stoljećima pokazivali ono milosrdno lice kršćanstva te naglasio važnost i povezanost brige za duhovno i za tjelesno zdravlje čovjeka.

 

Na simpoziju su održana izlaganja kojima se prisjetilo početaka ljekarne i njezinih dugih stoljeća rada, te posebice posljednjih pedeset godina djelovanja. Naime, u prigodi obilježavanja 650. godišnjice ove ljekarne bio je također održan znanstveni simpozij, a kako je posljednjih pola stoljeća obilježio i Domovinski rat, izuzetno važan i težak period i za djelovanje ljekarnika, na ovom simpoziju posebno je predstavljen i osvijetljen taj period.

 

U prvom bloku održana su izlaganja: „Razvoj zdravstva u Dubrovniku" (Stella Fatović-Ferenčić), „1371!?! Prvi zapisi o Dubrovačkom franjevačkom samostanu" (Zoran Perović), „Lokacije rada i neki važniji eksponati Ljekarne Male braće" (fra Stipe Nosić), „Istaknuti franjevci ljekarnici u Dubrovniku" (fra Josip Sopta), „Hospital milosrđa u Dubrovniku" (Rina Kralj-Brassard) i „Dubrovačko ljekarništvo od 13. do 18. stoljeća" (Neda Kovačić). O važnosti donacija lijekova u Dubrovniku za vrijeme Domovinskog rata održana su predavanja „Doprinos Samostana Male braće u skrbi za potrebite" (fra Josip Sopta), „Ljekarna Caritas u Dubrovniku" (Pavica Obuljen) i „Donacije lijekova Općoj bolnici Dubrovnik" (Ljiljana Betica). U završnom dijelu simpozija predstavljena su predavanja „Kako je nastala Ljekarna Dubrovnik (1946.–1966.)" (Ivica Orešković) i „50 godina rada ZU Ljekarna Dubrovnik i pogled u budućnost" (Marija Bagović Lučić). Moderatorica simpozija je bila Arijana Meštrović, a navečer je za sudionike bio priređen i prigodni koncert.

 

Počeci ljekarništva u franjevačkom samostanu Male braće vežu se uz godinu 1317., odnosno uz prelazak franjevaca iz porušenog samostana sv. Tome koji je bio izvan zidina na područje unutar gradskih mira gdje su dobili prostor za gradnju novog samostana s vrtom. Dokumenti iz prva dva stoljeća postojanja ljekarne su nestali kao posljedica Velike trešnje 1667. godine, a na temelju onoga što je sačuvano kao općeprihvaćena godina početka ljekarne, koja je prvo bila aromatorij, uzima se 1317. godina. Ljekarna Male braće nije najstarija ljekarna ni u svijetu ni u Hrvatskoj, ali je jedina koja je od tada do danas zadržala kontinuitet djelovanja. Njezina posebnost je i u tome što franjevci nisu liječili samo svoju subraću nego je bila otvorena za liječenje svih stanovnika. Nakon Drugog svjetskog rata franjevcima je oduzeto ovlaštenje za držanje ljekarne, a vlasti su nastavile raditi na objedinjavanju ljekarničke djelatnosti te su postupno ukidane samostalne ljekarne. Tako je 31. siječnja 1966. godine konstituirana Ljekarna „Dubrovnik“ u čiji sastav je ušla i ljekarna Male braće. Za vrijeme Domovinskog rata, u periodu od 20. listopada 1991. do 22. prosinca 1995. godine, u Dubrovniku je djelovala i Ljekarna Caritasa koja je primala brojne lijekove iz donacija, razvrstavala ih i njime opskrbljivala potrebite u tim teškim godinama. Ljekarna Male braće danas je u sastavu Zdravstvene ustanove Ljekarna Dubrovnik, ali uz svu suvremenu ljekarničku praksu proizvodi i diljem svijeta poznate tradicijske pripravke.

 

Simpozij u prigodi proslave „700. obljetnice Ljekarne Male braće u Dubrovniku" organiziralo je Hrvatsko farmaceutsko društvo u suradnji s Franjevačkim samostanom Male braće i ZU Ljekarnom Dubrovnik, a održan je pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva zdravstva RH, Ministarstva kulture RH, Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika.

 

Na subotnjoj svečanoj akademiji zahvalnice za doprinos u farmaciji i zdravstvu župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić dodijelio je Franjevačkom samostanu Male braće, Zdravstvenoj ustanovi Ljekarna Dubrovnik i Hrvatskom farmaceutskom društvu.


Tijekom akademije fra Stipe Nosić, provincijalni vikar u samostanu Male braće, upoznao je okupljene s poviješću ljekarne i samostana, a također je još jednom kratko prezentirana i Monografija 700 godina 1317.-2017. Ljekarna Male braće; 50 godina – 1966.-2016. Ljekarna „Dubrovnik“.


Okupljene na akademiji uz župana domaćina su pozdravili i Vera Katalinić-Janković, izaslanica ministra zdravstva i pomoćnica ministra zdravstva RH, Mato Franković, izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora i gradonačelnik Grada Dubrovnika, Željan Maleš, izaslanik predsjednice RH i dekan Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu, Nina Obuljen Koržinek, izaslanica predsjednika Vlade i ministrica kulture RH, Darko Takač, predsjednik HFD, Ana Soldo, predsjednica Hrvatske liječničke komore, akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a, Rajesh Patel, predsjednik Farmaceutske liječničke komore EU-a i Eeva Teräsalmi, potpredsjednica Svjetske farmaceutske federacije. Voditelj programa akademije bio je Ivica Puljić.

 

Angelina Tadić/ Nikša Sentić