Dubrovačka Biskupija

Predstavljen zbornik o fra Bernardinu Sokolu

 

U dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku u četvrtak, 11. listopada predstavljen je zbornik radova o svećeniku i glazbeniku fra Bernardinu Sokolu nastao prigodom 130 godišnjice njegovog rođenja.

 

Zbornik pod naslovom „Fra Bernardin Sokol. Zbornik slavlja i radova sa znanstvenog skupa o 130. obljetnici rođenja“ su predstavili: dr.sc Hana Breko Kustura, dr. sc. Josip Dukić, dr. sc Vito Balić, dr. sc. fra Stipe Nosić, dr. sc. fra Bernardin Škunca i Milivoj Bratinčević.

 

Pozdravnu riječ je uputio dr. Škunca koji je kazao kako je nakon predstavljanja zbornika u Splitu i Kaštel Sućurcu organizirano predstavljanje i u Dubrovniku i to s razlogom jer je fra Bernardin iz Dubrovnika krenuo u visoki svijet sakralne glazbe. Prvo je krenuo u Beč a potom u Rim stekavši najviše diplome iz crkvene glazbe. Po svjedočenju fra Bernarda Barčića glazbenik Sokol je bio plemenit čovjek, dobar redovnik i svećenik, glazbeni genij, zanesen u svoju glazbu koji ne bi ni mrava zgazio.

 

Dr. Nosić je govorio o valu šutnje koji je nastao nakon pokojnikove smrti. Nije se smjelo spominjati ni njegovo ime. Dan nakon što je Sokol odveden more je izbacilo njegovo tijelo na plažu u Orebiću. Desetljećima se o tome nije smjelo govoriti. Ukopan je od skupine dobrih ljudi a poslije je taj zločin prekrio val šutnje. Desetljećima se niti o njegovim glazbenim djelima nije znalo, a izdato je 80 zbirki pjesama.

 

Dr. Balić je naglasio da je fra Bernardin Sokol bio redovnik franjevac i svećenik, a također talentirani i vrlo obrazovani glazbenik i veliki domoljub. Bio je vrlo aktivan u glazbenom obrazovanju mladih svećenika. Želio je podignuti kvalitetu glazbenog života u Hrvatskoj po uzoru na zemlje u kojima se školovao.

 

Dr. Breko Kustura govorila je o nepravedno zapostavljenom glazbeniku i muzikologu. Kazala je da je Sokol svojim znanjem bio ispred svoga vremena. Njegova genijalnost se vidi kroz iskorak i odmak, znao je da može diskretno unijeti tragove nacionalnog identiteta u svoju glazbu. Unio je to kroz glazbu koja odiše gregorijanskim koralom oblačeći je u fino ruho koje ide u korak s Mediteranom. U 8 godina je doživio dva monografska izdanja.

 

Dipl. oec. Milivoj Bratičević u završnoj riječi govorio je o suradnji s fra Bernardinom Škuncom te izrazio radost zbog boravka u Dubrovniku u kojem je Sokol ostvario svoja djela. Kazao je kako će se uskoro otkopati mjesto gdje je pokopan fra Bernardin Sokol i dostojno ga sahraniti.

 

Fra Bernardin Sokol, krsnim imenom Luka, rođen je 20. svibnja 1888. u Kaštel Sućurcu, studirao je teologiju u samostanu Male braće u Dubrovniku. Za svećenika je zaređen je 1912. godine. U rujnu 1913. na otoku Badiji postao je profesor na nižoj klasičnoj gimnaziji. Nakon toga u Austriji je završio Glazbenu akademiju te se 1917. vratio u Dubrovnik kao zborovođa, orguljaš i učitelj glazbe. Godine 1925. doktorirao je teologiju u Rimu i sljedeće godine studij muzikologije. Predavao je na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu u periodu od 1927. do 1932. godine nakon čega odlazi na Badiju. Za dan njegove smrti uzima se datum 28. rujna 1944. kada su ga partizani odveli s otoka, te ga bez ikakvog suda ubili.

 

Ovaj glazbenik, između ostalog, od 1929. do 1941. objavio je 80 svezaka zbirka za crkvenu i svjetovnu glazbu pod naslovom „Pjevajte Gospodinu pjesmu novu“, pa mu je ime još za života ušlo u stručne strane leksikone.

 

U Splitu i u njegovu rodnom mjestu Kaštel Sućurcu, u sklopu manifestacije „Dani fra Bernardina Sokola“ proslavljena je u svibnju ove godine 130. obljetnica Sokolova rođenja, kada je održan i znanstveni simpozij o ovom plodnom glazbeniku. Proslava je na svjetlo dana iznijela i OZN-in dosje o njemu u kojem nedostaju mnogi osnovni podaci. Hrvatska pošta je obljetnicu ovjekovječila prigodnom markom s glazbenikovim likom.

 

Zbornik su objavili Franjevačka provincija Svetog Jeronima – Zadar i društvo „Bijaći“. Program je moderirala Lejdi Oreb, a u glazbeno-recitatorskom dijelu nastupala je dramska umjetnica Ksenija Prohaska, nacionalna prvakinja HNK Split, Mira Marinović Batić te klapa Amfora.

 

Jelica Gjenero

Fotografije: Jelica Gjenero, fra Drago Ljevar