Dubrovačka Biskupija

Na Socijalnoj akademiji za bogoslove u Dortmundu sudjelovao i bogoslov Dubrovačke biskupije

 

Socijalna akademija za bogoslove održana je od 15. srpnja do 2. kolovoza u njemačkom mjestu Dortmunudu, a na njoj su sudjelovala 23 bogoslova iz Rusije, Rumunjske, Poljske, Mađarske, Albanije, Ukrajine te dvojica bogoslova iz Hrvatske. Među sudionicima bio je i Ivo Markić, bogoslov Dubrovačke biskupije.

 

Višetjednu ljetnu školu od 2007. godine organizira socijalni institut nadbiskupije Paderborn, Kommende Dortmund, za bogoslove s područja Srednje i Istočne Europe, a ove godine je prvi put održana na engleskom jeziku. Po završetku Socijalne akademije dobiva se potvrda sudjelovanja Kommende Dortmund-a te diploma sveučilišta u Paderbornu koja nosi 6 ECTS bodova.

 

Cilj ljetne škole je obrazovanje sudionika na području socijalnog nauka Crkve, motiviranje istih k angažiranju na tome području u vlastitim mjesnim biskupijama, upoznavanje situacije sveopće Crkve pomoću iskustava koje bogoslovi donose iz svojih mjesnih biskupija i sl..

 

Sudionici ovogodišnje socijalne akademije imali su prigodu susresti se s trojicom biskupa iz Brazila od kojih su dvojica s područja Amazonije te se tako i u kratkim crtama upoznati sa situacijom Crkve u Brazilu (riječ je o nadbiskupu Albertu Taveiri Corrêi, biskupu Bernardu Johannesu Bahlmannu i biskupu Máriu Spaki).

 

ivo-markic

 

O svom iskustvu sudjelovanja na jednoj ovakvoj akademiji bogoslov Markić kazao je kako je Socijalna akademija sudionicima pružila mogućnost, osim uvida u enciklike koje se tiču socijalnog nauka Crkve, da se osobe iz različitih zemalja i kultura susretnu, upoznaju, sprijatelje te razmjene iskustva o mjesnim Crkvama, da upoznaju sveopću Crkvu i razbiju predrasude. „Socijalna akademija nam je ujedno dala uvid o načinu evangelizacije u Njemačkoj od Fazenda da Esperança (internacionalnog pastoralnog projekta koji nudi pomoć ovisnicima), do obrazovanja kojeg nudi Crkva, djelovanja CARITAS-a, odgovornog poslovnog djelovanja utemeljenog na katoličkim vrijednostima, načina odgoja svećeničkih kandidata, aktivnog djelovanja Pastorala za mlade, sudjelovanja laika u životu Crkve, itd. Uz sve ovo, Socijalna akademija mi je također pokazala koliko se trude da Riječ Božja dođe do svih osoba, da studiranje teologije nije ostalo samo u teoriji, već je postalo i praksa. Iskrena srca preporučujem svim bogoslovima koji su u mogućnosti da sudjeluju na Socijalnoj akademiji. Vjerujem da će im sudjelovanje dati iskustvo koje će im ostati za cijeloga života te pokazati važnost svjedočanstva Krista koji je došao služiti“, kazao je dubrovački bogoslov.

 

Čitava ljetna škola se financira od strane Kommende Dortmund-a, a sudionici snose dio troškova puta.

 

U nastavku donosimo prijevod razgovora s prelatom dr. Peterom Klasvogtom, ravnateljem Katoličke akademije Schwerte i Socijalnog instituta Kommende Dortmund.

 

 

„Kod mladih ljudi kuca duša Europe“

 

Intervju s ravnateljem Kommende Dortmund, prelatom dr. Peterom Klasvogtom, o Socijalnoj akademiji i „ljetnoj školi“[1]

 

peter-klasvogt

 

Uredništvo: Poštovani prelate dr. Klasvogte, jedan od vodećih članaka ZEIT-a ovih dana je glasio „Europa treba sljedećeg Jacquesa Delorsa“ te ga je nazvao jednim od najvećih Europljana prošloga stoljeća. „Podati dušu Europi“ Delorsov je citat te u isto vrijeme krilatica višetjedne „ljetne škole“ za sjemeništarce iz Srednje i Istočne Europe, koju uspješno nudi Kommende Dortmund već zadnjih dvanaest godina. Što je s dušom Europe?

 

Prelat Peter Klasvogt: Europa se trenutačno bori za vlastito jedinstvo, za svoj identitet. Na mjesto zajedničkog djelovanja utemeljenog na solidarnosti, lagano se uvlače promišljanja pojedinačnih zemalja članica o trošku i koristi („I want my money back“) - sve do ekonomski i nacionalno motiviranog izlaska. U vremenima mira, čini se, raste navikavanje, uzajamno iskorištavanje, vlastiti interes. No, vidim posvuda u Europi mlade ljude koji imaju istaknuti osjećaj pravde, koji se politički, ali i u svom osobnom životnom stilu angažiraju za zaštitu manjina, za okruženje dostojno života te za provedbu općih ljudskih prava. Tu kuca duša Europe, iako se to ponekad previđa u makropolitici.

 

Uredništvo: Vi ste deklarirani Europljanin te se napose zalažete za Srednju i Istočnu Europu. Vama je 2017. dodijeljena čak nagrada Konstanzer Konzilpreis za Vaše zalaganje. Je li Europa sigurnija sa stabilnim Istokom ili drugim riječima: je li duša Europe u taktu samo s Istokom?

 

Peter Klasvogt: Papa Ivan Pavao II. vidje da je došao trenutak, kada Europa (opet konačno) može disati obama plućnim krilima - na Istoku i Zapadu. Otuđili smo se jedni od drugih, bili smo zatvoreni u različitim sustavima, no također smo mi na Zapadu iskusni u pluralnosti te ne bismo trebali shvaćati različitost kao prijetnju, već kao obogaćenje. To ipak zahtjeva hrabrost, ne obrambeno, kao što papa Franjo uvijek iznova naglašava, „rađe osiguravati i vladati prostorima, nego stvarati procese inkluzije i transformacije“. Kao kršćani Istoka i Zapada imamo, unatoč svoj kulturalnoj raznolikosti, zajednički temelj; na njemu možemo graditi, uzdajući se u budućnost koju nam Bog daje.

 

Uredništvo: Cilj Socijalne akademije je izobrazba i izgradnja u kršćanskoj socijalnoj etici u svjetlu procesa europskog ujedinjavanja. U isto vrijeme radi se o društvenoj odgovornosti Crkve u Istočnoj Europi. Je li ovaj zadatak osobito zahtjevan u osjetljivim vremenima političkog i društvenog prevrata? Posebice u vremenu kada ojačani nacionalizam sve više dobiva na utjecaju u zemljama Istočne Europe?

 

Peter Klasvogt: Kao što su poslije Drugog svjetskog rata Crkve u Njemačkoj bile izazvane, vrijednostima i principima katoličkog socijalnog učiteljstva doprinijeti izgradnji Savezne Republike - što je zaista pronašlo svoj odlučujući izražaj u [njemačkom] Ustavnom zakonu i u razvoju socijalnog tržišnog gospodarstva - tako su danas Crkve u postkomunističkim zemljama u razvoju izazvane doprinijeti kulturi poštovanja i društvene povezanosti. Činjenica da i mi tu na europskoj razini stojimo pred velikim izazovima je još jedan razlog više, da se tješnje povežemo, da učimo jedni od drugih i da se međusobno podržavamo.

 

Uredništvo: Kako uspijevate ojačati kod bogoslova političko-društveno i dobrotvorno zalaganje, kako bi u mjesnim crkvama mogli surađivati u modernizaciji njihovih zemalja kao i u procesu europskog ujedinjenja?

 

Peter Klasvogt: „Sav istinski život jest susret,“ kao što kaže Martin Buber. Društveno-etička ljetna škola je donekle privremeno međunarodno bogoslovno sjemenište, s druge strane opet škola percepcije različitih društvenih stvarnosti u zemljama porijekla bogoslova, od Latvije i Rusije do Albanije. Uvidi u društveno-kulturalno i dobrotvorno zalaganje Crkava u Njemačkoj, u ovom obliku možda cak jedinstvenom poradi posebnog odnosa između Države i Crkve, vode živim raspravama i potiču na razmišljanje o mogućnostima i granicama crkvenog djelovanja u raznoraznim kontekstima. No, u isto vrijeme se otvaraju time perspektive za međunarodnu suradnju i umrežavanje.

 

Uredništvo: Kolika je spremnost sudionika „ljetne škole“ - usprkos teškim okolnostima -preuzeti odgovornost? Što mogu postići mladi svećenici na lokalnoj razini - i kako?

 

Peter Klasvogt: Posljednjih su nekoliko godina održana već tri međunarodna kongresa alumnija u Rimu, Zakopane i Brusselu, koji su poslužili razmijeni iskustava te su vodili k osnivanju društveno-dobrotvornog pokreta mladih „socioMovens. Giving Europe a Soul. e.V.“, u međuvremenu na području osam zemalja (usp. www.sociomovens.net). Pod vodstvom i pratnjom prijašnjih sudionika Socijalne akademije održano je više od 35 projektnih tjedana, u kojima se sveukupno oko 700 mladih suočavalo s konkretnom društvenom potrebom na njihovom području. Iz toga nastadoše mjesne zajednice i regionalne mreže, koje već predstavljaju osvježavajući element u dotičnim mjesnim Crkvama.

 

Uredništvo: U kojoj je mjeri društvo na Istoku spremno prihvatiti katoličke svećenike u toj namjeri i u vjerskim pitanjima?

 

Peter Klasvogt: „Svijet ne sluša učitelje, već svjedoke.“ Riječi pape Pavla VI. vrijede i danas, na Zapadu kao i na Istoku. Crkva koja služi i koja usvaja stvarne probleme djeluje privlačno i pokazuje se podjednako u skladu s njezinom biti te relevantnom za društvo. Slika se svećenika koju bismo htjeli posredovati u našoj Socijalnoj akademiji orijentira prema primjeru Isusa, koji služi, koji ljubi, koji osniva zajedništvo - servant leadership; to konačno štiti i od bilo kakvog oblika klerikalizma. Uvjeren sam da postoji potreba za svećenicima na Istoku i Zapadu koji se u stavu, držanju i ponašanju dopuštaju voditi ovim mjerama.

 

Uredništvo: Dobro ste povezani s prijašnjim bogoslovima. Održavate li i dalje kontakt sa sudionicima prvog seminara iz 2007.? O čemu Vam oni mogu danas izvijestiti?

 

Peter Klasvogt: U međuvremenu je sudjelovalo oko 250 bogoslova na Socijalnoj akademiji; s mnogima smo i dalje u kontaktu te surađujemo unutar okvira našeg obrazovnog programa. Nedavno sam u Rimu susreo dva polaznika prvog godišta: jedan je iz Slovačke, u međuvremenu duhovnik na bogosloviji, koji je upravo svršio svoj doktorat; drugi se iz Poljske priprema na diplomatsku službu. Neki se ipak pojave neočekivano čak i nakon nekoliko godina. Na jednom kongresu RENOVABIS-a, netko mi se obratio: “Sjećate li me se još?“ To je bio generalni vikar iz Splita, koji se još jasno sjećao naše prve zajedničke Socijalne akademije.



 

Izvor: https://www.kommende-dortmund.de/aktuelles/bei-jungen-menschen-pulsiert-die-seele-europas