• Stari Grad
  • Stari Grad

Izbornik

Povijest župe i otoka

Župna zajednica na Lopudu već u 12. st. ima svećenika, koji se ponekad naziva i župnik. Ipak kao početak župe na otoku Lopudu uzimamo 1476. g.

 

Otok, koji se latinski naziva Insula media, a po grčkom Delaphodi, Delafota ili Lafota, smješten je u elafitskom nizu između Koločepa i Šipana, s kojima čini tri naseljena otoka. Površina mu je nešto iznad četiri kvadratna kilometra.

 

Kršćanstvo se na otoku pojavljuje u vrijeme Rimljana. Brojni su lokaliteti starokršćanskih hramova, dok Hrvati na otok doseljuju u 8. st. i grade svoje crkve tijekom 9. i 10. st. U 11. st. Lopud je pod zaštitom Dubrovačke republike, kada započinje svekoliki razvoj otoka. Od 1416. na Lopudu djeluje Bratstvo Gospe od Šunja, a potkraj 15. st. dominikanci i franjevci grade svoje samostane. Tijekom 16. st. na otoku je, uz dva muška, sedam ženskih samostana. U to vrijeme Lopud ima više stanovnika, znamenitosti i bogatstva nego li Stonska ili Korčulanska biskupija. Stoga se župnik Lopuda od 1604. naziva «archipresbyter», a tim se nazivom ponosi sve do 1833. g.

 

Lopud je 1971. brojio 399 duša u 156 obitelji, a 2001. tek 269 stanovnika u 66 obitelji. Stanovništvo je skoro u cijelosti po krštenju katoličke vjere.

 

Lopuđani su se ukapali u tri grobišta, a najstarije poznato groblje je bilo u crkvi sv. Ivana. Danas je na Lopudu jedno groblje kod župne crkve u Šunju.

 

Na otoku je i osmogodišnja škola makar za samo desetak polaznika.

 

Župna crkva

Župna crkva je Gospina crkva u Šunju. Nekoć se vjerni puk Lopuda okupljao u starohrvatskim crkvicama sv. Ilije i sv. Ivana. Malo iza kako je Lopud došao u sastav Republike, zavjetnu Gospinu crkvicu u Šunju dao je sagraditi, po pučkoj predaji, križar iz Milana Otto Visconti 1099. kao znak zahvalnosti.

U 15. st. na Lopudu imamo dosta veliko naselje. Zajednici je potrebna veća crkva. Stoga je 1476. preuređena i proširena crkva Gospe od Šunja. Posvećena je 8. srpnja 1488. g. Crkva je jednobrodna, a bočne kapele koje joj daju izgled križa, dograđene su kasnije. Prvo je dograđena kapela sv. Križa (1527.), a potom druga (1632.) kapela biskupa Brautića i sakristija. Crkva posjeduje brojne umjetnine, a u crkvi je oltar iz kapele engleskog kralja Henrika VIII.

 

Riznica župnog muzeja

Riznica župnog muzeja na Lopudu broji 385 umjetnina, odnosno znatno veći broj predmeta, budući da se pojedine umjetnine sastoje od više dijelova (stilski namještaj, dijelovi rastavljanih poliptiha, kameni ulomci) ili ima više primjeraka iste umjetnine (amfore, topovske kugle), uključujući predmete od ranokršćanskog i predromaničkog razdoblja do 20. st.  

U inventaru je 20 slika rađenih tehnikom al fresco, temperom ili uljem. Među slikama ističu se ulomci fresaka lopudskih crkava iz 12. st., dijelovi poliptiha Gospe od Šunja, rad Matka Junčića iz 1452. g., dijelovi poliptiha iz crkve sv. Marije od Nepuča, rad Girolama da Santacroce iz polovice 16. st., triptih Bogorodica sa svecima, rad Pietra di Givannia iz 16. st. U inventaru je 50 skulptura od kamena, drva ili alabastera među kojima su kameni kip sv. Mihovila iz 16. st., drveni kipovi sv. Antuna opata i sv. Katarine iz 16. st., te veliki broj skulptura baroknog perioda. U zbirci kamenih ulomaka ističu se ulomci kamenog crkvenog namještaja lopudskih crkava iz ranokršćanskog i predromaničkog razdoblja.

Zbirka oružja uključuje 12 muzejskih primjeraka od kojih je najraniji mač iz 16. st., a ostali materijal je iz 18. i 19. st. Zbirka tekstila uključuje izuzetno vrijedne primjerke lopudske čipke iz 16. st., plašt Miha Pracata iz 16. st., te crkvenog ruha baroknog perioda. Među umjetninama od metala značajan je broj liturgijskog posuđa iz 15. i 16. st., odnosno perioda kada je zlatarska djelatnost u Dubrovniku bila na svom vrhuncu. U zbirci porculana i stakla dominiraju primjeri iz 19. st. engleskog ili češkog porjekla. Zbirku stilskog namještaja sačinjava namještaj 18. i 19. st., a u etnološkoj zbirci ističu se predmeti opreme lopudskih kuća i brodova 16. st. Uz navedeno inventar uključuje i pisane materijale na pergameni iz 16. st.

Inventar Župnog muzeja bio je izložen u pet prizemnih prostora župne kuće na Lopudu u lošim mikroklimatskim i sigurnosnim uvjetima zbog čega se sada radi o novom uređenju Muzeja na Lopudu. Trenutno je inventar premješten u Depo Dubrovačke biskupije u Dubrovniku. Budući da je veliki dio inventara u lošem stanju, godinama se kontinuirano radi na njegovoj restauraciji.

Inventar župnog muzeja obradili su 1997. godine djelatnici Uprave za zaštitu kulturne baštine iz Zagreba, Dubrovačkih muzeja i djelatnici Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Obrada inventara uključuje identifikacijske podatke, deskripcije i fotografije. Originalni primjerak dokumetacije i negativi fotografija svih pojedinačnih predmeta pohranjeni su u Upravi za zaštitu kulturne baštine u Zagrebu.

Inventar Župnog muzeja sadrži vrijedne primjere umjetnina iz kulturne povijesti Lopuda svjedočeći o visokoj razini kulturnog razvoja tog hrvatskog otoka.

 

 

Ostale crkve i kapele

 

-         sv. Nikola, crkva i samostan dominikanaca sagrađeni su 1482. g. Samostan je imao višu školu do 1808., kad je raspušten od Napoleona, dok je crkva u funkciji do danas. U potresu 1979. bila je jako oštećena, ali je obnovljena i ponovno posvećena 1994. g. Crkva nema potreban inventar, a liturgija se slavi jednom mjesečno, te na blagdane Gospe od Ružarija i sv. Nikole.

-         sv. Marija od Špilice je crkva franjevačkog samostana u kojem je bila niža škola. Građena je 1483., a 1873. grom je oštetio teško zvonik koji je pao na krov crkve. Dok je danas samostan ruševina, crkva je svakodnevno u funkciji. Ima sav potrebni liturgijski inventar.

-         sv. Jeronim je crkva iz 17. st., obnovljena je 1989. g. Bez inventara je, a liturgija se slavi samo na blagdan titulara.

-         sv. Križ crkva potječe iz 15. st., a obnovljena je 1987. g. Ni u njoj nema liturgijskog inventara, a služi kao mrtvačnica za sprovode. Liturgija se slavi samo 14. rujna.

-         sv. Trojica iz 16. st. zavjetna je kapela pomorca Vice Bune, čiji se sarkofag nalazi u njoj. Obnovljena je 1987., a liturgija se slavi na blagdan presv. Trojstva.

 

Crkve izvan upotrebe:

-         sv. Ivan Krstitelj, starohrvatska crkva iz 9. st. U ruševnom je stanju, bez krova.

-         sv. Ilija, sv. Petar i sv. Nikola: starohrvatske crkve iz 9. st. konzervirane 1983. g.

-         sv. Leonard iz 16. st. nanovo je sazidana / obnovljena 1997. g.

-         sv. Magdalena iz 19. st. obnovljena je 1998., ali je izvan funkcije.

 

Na otoku se mogu naći ostaci negdašnjih kapela: sv. Katarina iz 16. st., sv. Fermus, sv. Rok, sv. Luka, sv. Mihovil i sv. Ana.

Na mjestu kapele Bezgriješnog začeća (Gospe od Napuća) sagrađen je 1929. hotel «Pracat», dok se kapele: sv. Matija, sv. Duh, sv. Antun, sv. Vid, sv. Maur, sv. Klara, jedva mogu ubicirati.

              

 

 

Iz župne povijesti

 

Razvoj pomorstva uvelike je unaprijedilo život na otoku. Lopud je imao brojnu flotu, a trgovina se odvijala cijelim Mediteranom. Čak su i dumne na otoku činile brodska jedra. No, kako u 17. st. trgovina i pomorstvo na Mediteranu stagnira (zbog otkrića novih pomorskih putova i kontinenata), a napose iza velikog potresa (1667.) Lopud piše svoju gospodarsku silaznicu. Trgovina nestaje, a flota propada. Nestaje negdašnjeg sjaja. Sve je manje žitelja na otoku, a samostani se jedan za drugim gase. U 20. st. otočani se okreću turizmu.

Informacije

  • Župnik: mons. Ivan Šimić (iz Dubrovnika)
  • Adresa: Zlatarska 1, 20222 Lopud
  • Telefon: 020 / 759-038