• Stari Grad
  • Stari Grad

Izbornik

Župa sv. Marka u Korčuli nominalno postoji iza ukinuća biskupije 1830. g. Prije toga valja govoriti o vjerničkoj zajednici Korčule kao biskupskog sjedišta. Crkvena zajednica na ovom prostoru vjerojatno postoji i prije uspostave biskupije, o čemu se malo što može reći, jer se župe na otoku teritorijalno organiziraju tek iza 14. st.

Od 1300.-1541. Korčula je sijelo korčulansko-stonskog biskupa, a nakon 1541. otok je zasebna biskupija. Biskup stoluje u Korčuli sve do 1802. kada umire posljednji biskup Josip Koserić. Korčulanska je biskupija imala uređenu kuriju, kaptol, kanonike, a imala je svoje posjede po cijelom otoku. Crkvenom zajdnicom župe u Korčuli upravlja najmlađi kanonik, a ostalih sedam mu pomažu.

Političko je stanje na Jadranu početkom 19. st. i previše turbulentno zbog propasti Venecije, zbog invazije Francuza, pokušaja invazije Rusa, te potom okupacije Engleza. A kako je i sam papa Pio VII. od 1808.-1814. Napoleonov sužanj, to do imenovanja novog biskupa više uopće ne dolazi. Uspostavom Austrijske vlasti o imenovanjima odlučuje Bečki dvor. Austrija pak traži da se reorganizira ustrojstvo Crkve u Dalmaciji, te da se među inima ukine i Korčulanska biskupija, ta ima samo 4 župe sa svega 6 tisuća duša. Biskupijom tada upravljaju kapitularni vikari. Rim nastoji od Beča ishoditi opstanak Korčulanske biskupije jer je to otočna biskupija i udaljena od drugih centara, ali Beč je neumoljiv. Biskupija je ukinuta bulom pape Leona XII. ˝Locum B. Petri˝ od 28. lipnja 1828. g. Odluka je provedena 28. travnja 1830. i Korčula je svedena na ¨paroecia simplex˝.

Bolno je bilo prihvatiti nestanak tako značajne ustanove i prihvatiti župu ˝simplex˝. No, Korčuli se ipak vraća dio ˝slave˝ kad je Korčulanska crkva podignuta na čast ˝zborne crkve˝ 18. veljače 1848. g. Deset godina kasnije uspostavljen je kaptol s četiri kanonička mjesta. Uz to, papa Pio IX. 1876. Korčulanskoj crkvi dodjeljuje čast ˝opatije˝, a župnik je ˝archipresbyter˝ i počasni opat, te ima pravo koristiti pontifikalna znakovlja.

Korčulanska župa, pod zaštitom sv. Marka i sv. T(e)odora, obuhvaća grad Korčulu s prigradskim naseljima: ˝sv. Nikola˝, ˝Pod sv. Antunom˝, Dominče, Zagradac, Soline i Vrnik. Granica sa župom Lumbarda ide iza naselja Soline a sa župom Žrnovo granica je između samostana sv. Nikole i Žrnovske Banje.

 

marko-korcula03

 

Na području župe je samostan dominikanaca, te matična kuća sestara dominikanki - Kongregacije sv. Anđela Čuvara. Na otočiću Badiji je franjevački samostan.

U mjestu je uz pučku školu i obrtnička srednja škola, te gimnazija.

Početkom 20. st. župa u Korčuli ima oko 2200 stanovnika. Popis iz 1971. navodi da u župi stanuje 2650 duša u 800 domaćinstava, a 2001. župa broji 829 obitelji i 3126 žitelja. Stanovnici su po krštenju 80 % pripadnici katoličke vjere.

Gradsko je groblje udaljeno jedan km od Grada. Datira s početka 19. st., a prošireno je i blagoslovljeno 1899. g.

Župna crkva (ex-katedrala) sv. Marka spominje se 1329., a današnji izgled dobiva u 16. st. Pretpostavlja se da je to bila manja crkva, koja je između 1450.-1532., dijelom srušena, a dijelom ugrađena u novu crkvu. Nova je crkva posvećena 1555. g. Potom je 1573. dograđena četvrta lađa sv. Roka.

Druge crkve i kapele:

- sv. Petar je iz 11. st. i smatra se najstarijom crkvom u Korčuli (staro groblje).

- Svi Sveti je bratimska crkva iz 13. st. Po njoj je nazvana i prva bratovština u vrijeme prvog biskupa. Crkva je obnovljena (iza udara groma) 1742. g.

- sv. Mihovil spominje se 1408.-1412. kao vlasništvo obitelji Ismaelli, a od 1603. je bratimska crkva.

- sv. Justina u predjelu Biline je s kraja 19. st. Crkva je sagrađena na dvaput rušenoj crkvi sv. Srđa. Prva, koja je iz 14. st, srušena je 1483. kako ne bi poslužila neprijatelju za napad na Grad. Marin Kanavelić ponovno je daje podići 1551. g. Ta je srušena u 19. st. da bi na istom mjestu bila sagrađena crkva sv. Justine.

- sv. Antun na Glavici je crkva sagrađena na ilirskoj utvrdi/gradini 1420. g.

- sv. Luka je kapela na groblju iz 1899. g. Uza zid je već postojala crkva iz 1309. g.

- sv. Liberan na Solinama je zavjetna crkva podignuta iza potresa 1573. g.

- Pohođenje B.D.M. na Vrniku /nekoć kapelanija/ datira iz 1674. g.

- Gospa od Škoja je druga crkva na Vrniku (uz more) iz 1868. g.

- Gospojina je kapelica Bezgriješnog začeća blizu katedrale iz 1369. g.

- Navještenje B.D.M iz 1582. uz Kanavelićev dvorac - izvan upotrebe, , sagrađena od kanonika Nikole Pausa.

- sv. Barbara se spominje 1407. iza hotela Korčule - izvan upotrebe.

- sv. Katarina sagradio ju je Kristo Vitinić 1422. - danas izvan upotrebe.

- Pomoćnica kršćana iz 1582. u vrtu je obitelji Foretić - izvan upotrebe.

- Gospa od Sniga ispred općine je spomen kapelica. Podignuta je kao znak zahvalnosti što je nakon napada na grad Filipa Aragonskog, na blagdan sv. Bartola 1483., nakon krvave bitke - neprijatelj u strahu pobjegao.

 

marko-korcula01

 

*****

Bilješke o nekim bivšim bogomoljama

Srednjovjekovnu crkvu sv. Vlaha iz 1346. srušili su Francuzi 1813. gradeći tvrđavu (fortezzu) na vrhu brda.

Crkvice sv. Roka u Portu i sv. Roka od Platoa su srušene, a crkva sv. Ursule danas je stambena kuća. Spomenuti je i starokršćanski samostan sv. Maksima na lokalitetu rimske villae rusticae iz 2. ili 3. st. na Majsanu. Na otoku Lučnjaku je bila starokršćanska crkva iz 6. st. sv. Luke, a na Sutvari također starokršćanska crkva sv. Barbare iz 5/6. st. Na vrhu brijega na Badiji bila je crkva sv. Katarine, ali je desakralizirana. Na otočiću Gubavcu vide se ruševine nekog crkvenog zdanja.

Austrija je 1881. oduzela crkvu presv. Trojstva sagrađenu 1407., te u nju smjestila državni arhiv. Kako je crkva bila u ˝vjerozakonskoj zakladi˝, bila je 1933. prodana Pravoslavnoj crkvi u Dubrovniku. Danas je bez ičije skrbi.

 

Informacije

  • Župnik: Frano Kuraja
  • Adresa: Trg sv. Marka 7, 20260 KORČULA
  • Telefon: 020 / 711-049