• Stari Grad
  • Stari Grad

Izbornik

Župa na Lastovu postoji ˝od davnine˝. Već s Rimljanima dolazi i kršćanstvo, te u Ublima niče starokršćanska bazilika sv. Petra.

Benediktinci su od 11. st. na otočiću Sušcu. Iza 1154. Lastovo (s Korčulom i Mljetom) pripada tek ustanovljenoj biskupiji u Hvaru. Ulaskom u sastav Republike, Lastovo je pod dubrovačkim nadbiskupom, makar je 1378. jedno kraće vrijeme u sastavu Korčulanske biskupije.

 

Kad je 1920. Lastovo  pripojeno Italiji, odlukom Konzistorijalne Kongregacije od 10. kolovoza 1922. župa je bila izdvojena iz jurisdikcije dubrovačkog biskupa i pripojena talijanskom dijelu Zadarske nadbiskupije. Tada je tim dijelom upravljao Ivan Borzatti. Tako stanje traje do 27. studenog 1950., kad je ista kongregacija imenovala dubrovačkog biskupa administratorom Lastova s ovlastima rezidencijalnog biskupa. Na ponovnu zamolbu dubrovačkog biskupa, a uz suglasnost zadarskog nadbiskupa, Konzistorijalna je kongregacija, specijalnim ovlaštenjem pape Ivana XXIII, izdala dekret br. 243/63, 8. travnja 1963., kojim se Lastovo ponovno i definitivno vraća Dubrovačkoj biskupiji. Dana 17. svibnja iste godine Ordinarij je učinio pastoralni pohod Lastovu i izvršio čin pripojenja.

 

Lastovo je 1916. imalo 1411 stanovnika u 292 domaćinstva. Po popisu iz 1971. nalazimo 1215 duša u 385 obitelji, a 2001. na otoku je 221 obitelj sa 835 žitelja, od kojih je  oko  85 % katolika po krštenju.

 

Skolarci

 

Na otoku je samo pučka škola. Srednjoškolci pohađaju škole u Veloj Luci i Splitu.

 

Matične knjige u Lastovu se vode od 1651. g. Postojeće su matice dijelom arhivirane, dio je u područnom državnom matičnom uredu, a dio u župi.    

 

Matice krštenih:  Arhivirani su svesci upisa za godišta: 1825.-1830.; 1830.-1833.; 1835.-1853.; 1853.-1875.  i  1875.-1890. iz državnog arhiva, te iz župe svesci s upisima za godišta:  1655.-1683.; 1683.-1747.; 1747.-1819.; 1819.-1872.;  1872.-1922.; 1922.-1938.  i  1938.-1940. (s upisima za 1944. i 1947.).

U župi su upisi od 1933. 

U matičnom uredu su svesci upisa za godišta: 1891.-1904.; 1904.-1917.; 1917.-1923;  od 1924. su posebne liste za svaku godinu; te 1943.-1946.

 

Matica vjenčanih: Arhivirani su svesci upisa za godišta: 1825.-1857. u tri sveska iz državnog arhiva, a iz župe svesci s upisima za godišta:  1651.-1761.; 1761.-1900. i 1901.-1940.

U župi su upisi od 1940. 

U matičnom uredu su svesci upisa za godišta: 1919.-1946. u jednom svesku, a od 1924. pojedinačno po godinama.

 

Matica umrlih:  Aarhivirani su svesci upisa za godišta: 1825.-1830.; 1830-1835.;     1835.-1857.  i  1857.-1882.  iz državnog arhiva, a iz župe svesci s upisima za godišta: 1654.-1747.; 1747.-1846.; 1846.-1925. i 1925.-1948. 

U župi su upisi od 1948.

U matičnom uredu su svesci upisa za godišta: 1883.-1905.  i  1905.-1923. a od 1924. liste svake godine zasebno.

 

Lastovo zupna crkva

 

Župna crkva je posvećena svetim liječnicima (vračima) Kuzmi i Damjanu. Sagrađena je  ili proširena  1473.  na  ruševinama  starije crkve  iz 11. st. U početku je to jednobrodna crkva, da bi joj u 16/17. st. bile nadograđene i pobočne lađe. Posvećena je 19. ožujka 1692. g.

Crkva je trobrodna, nalazi se u središtu sakralnog pentagona. Tijekom povijesti to je zborno mjesto lastovske zajednice. Sakristija je dograđena 1545.,  a  zvonik  tek 1942. g.

Crkva je obnovljena 1996. g.

 

Župni dvor je u kući koju je Marija ud. Garbini (1916.) ostavila crkvi. Prije toga svećenici su stanovali u vlastitim kućama. Župna kuća je obnovljena 1996. g.

 

lastovo01

 

 

Druge crkve i kapele:

 

-          sv. Marija  u polju s grobljem potječe iz 14. st. Obnovljena  je 1512. g.

-          sv. Vlaho  iznad Prijevora  je  iz 14. st. - više puta obnavljan.

-          sv. Antun, opat  iz 14. st.  Crkva nadograđena potkraj 17. st.

-          sv. Spas  na rubu polja Pržine je iz 16. st.

-          sv. Rok  na Prijevoru je iz 16. st.

-          sv. Josip  na Docu, građena je od obitelji Fulmisi (i Pavlović) prije 1635., a 1930.  prenesena.

-          sv. Petar  u Ublima iz 1935. g.

-          sv. Ilija u Kolaču, na brijegu jugozapadno od naselja, je iz 16. st.

-          sv. Martin  na zapadnoj strani naselja je  iz 14. st.

-          sv. Nikola  između polja Kala i uvale Zace datira iz 15. st.

-          sv. Marko  u Prgovu polju nosi biljeg 16. st.

-          sv. Mihovil  u istoimenoj luci je  iz 14. st.

-          sv. Luka  južno od brda Soznja ima obilježja 11. st. – restaurirana.

 

Izvan uporabe su:

-          sv. Ivan Krstitelj  građena 1340.-1418., višeput obnavljana (danas muzej).

-          sv. Marija  na Grži   iz 1442. g.

-          sv. Lucija iz 15. st.  u bivšem režimu  bila elektro-centrala.

-          sv. Augustin  s kraja 17. st. - kasni barok.

-          sv. Jeronim  je kapelica Bara Antice u Skrivenoj luci iz 1907. g.

-          sv. Vicenco Fererski je kapela Bara Antičevića iz 1761. g.

-          sv. Ciprijan (Čeberijan)  nad Skrivenom lukom  iz 12. st.

 

Bazilika Ubli

 

 

Crkvišta – ostaci negdašnjih zdanja:

-          sv. Petar u Ublima, starokršćanska bazilika iz 5/6. st., arheološka baza.

-          sv. Petar u Ublima  iz 12. st.,  srušena 1933. g.

-          sv. Juraj na Homu  iz 15. st. 

-          sv. Trojstvo na Plehanu  iz 15. st.

-          sv. Vid  iznad polja Duboke  prije 14. st., vide se ruševine.

-          sv. Barbara u Ždrijelu  iz 14. st., vide se ruševine.

-          sv. Kuzma na Kanzijanu  južno od naselja, ostaci iz 15. st.

-          sv. Marija u Donjim Škojima ˝Stomorina˝, ostaci iz 15. st.

-          sv. Toma  iz 15. st. u predjelu ˝Sutoma˝u Vinopolju.

-          sv. Ivan na Glavici  srušena  je 1607. g.

-          sv. Juraj na Prežbi  iz 11. st., srušen između dva svjetska rata.

-          sv. Rafael  na Makarcu  je  iz kasnogotičkog vremena 15/16. st. Uz nju je pustinjakov stan.

-          sv. Nikola iz 12. st.  iznad Portića na Sušcu.

-          sv. Marija  iz 15. st.  na Sušcu.

-          sv. Vlaho  na Sušcu (?).

*****

  

 

Poznati župnici na Lastovu:

 

Ivan                        Bošković                                        -1607              (umro 1607

Antun                      Pavlović-Picin                        1607-1638              (živio 1565-1638)

Antun                      Kazetić                                   1638-1654              (živio 1606-1683)

Andrija                   Dragošević                            1654-1666

Luka                       Sirakić                                    1666-1668              (živio 1636-1681)

Marin                     Bošković                                1668-1676              (živio 1640-1677)

Luka                       Nikolić                                    1676-1692              (živio 1647-1708)

Kuzma                    Pavlović-Picin                        1692-1740              (živio 1664-1741)

Vicko                      Antičević                                 1741-1747              (živio 1703-1761)

Baro                       Antičević                                1747-1790              (živio 1718-1790)

Marin M.                Fantella-Borovinić                 1790-1833              (živio 1755-1833)

Marin Iv.                Fantella-Borovinić                 1833-1852              (živio 1782-1852)

Baro                       Antica-Mezomondo                  1852-1872              (živio 1825-1872)

Baro                       Antičević                                 1872-1911              (živio 1833-1911)

Baro                       Antica-Macan                         1911-1923              (živio 1860-1940)

Antun                      Jurica                                     1923-1940              (živio 1868-1940)

Romano                  Gerichievich                           1940-1944              (živio 1913-2002)

Marin                     Sangaletti                               1944-1947              (živio 1913-2003)

Bogomir                 Babić       ekskurira                  1947-1949              (živio 1912-1988)

Nikola                     Fantella                                  1949                      (živio 1886-1955)

Petar                      Božić, S.J. ex.                         1950-1951             

 

Božo  Depolo,  Jozo Geričić,   Ivo Matijaca,  Bogomir Babić  proviđaju  župu   do 1953. g.

 

Ivo                          Protić                                     1953-1956

Marko                    Herendija                               1956-1965

Jerko                      Pejić                                       1965-1993

Ilija                         Janjić                                      1993-1996

Ivan                        Đamić                                    1996-1999

Miho                       Litić                                        1999-2004

Tihomir                  Šakota                                    2004-2009

Daroslav                Benjak                                    2009-2011

Stipo                      Miloš                                      2011-2012, a 2012.-2014. (ekskurira)

Lastovska djeca

 

 

Informacije

  • Župnik: Željko Batinić
  • Adresa: Počuvalo 1, 20290 LASTOVO
  • Telefon: 020/ 801-255