• Stari Grad
  • Stari Grad

Izbornik

  Usmjeravajući svoj pogled prema Svetoj nazaretskoj obitelji, a u proslavi njezinog blagdana u razdoblju između izvanredne biskupske sinode o obitelji, koja se održala ove godine s temom: „Pastoralni izazovi vezani uz obitelj u kontekstu evangelizacije” i najavljene redovite biskupske sinode o obitelji koja će se održati sljedeće godine s temom: „Poziv i poslanje obitelji u Crkvi i suvremenom svijetu“, trebamo se upitati kako pomoći suvremenoj obitelji u njezinoj velikoj ugroženost. To ćemo moći učiniti samo ako otkrijemo što to…
Pročitaj više...
  Liturgija četvrte nedjelje došašća nam za razmišljanje nudi poznati tekst iz Lukinog evanđelja koji govori o trenutku Božjeg utjelovljenja u naš svijet. Isti tekst nam, povezano uz prvo čitanje, predstavlja blaženu Djevicu Mariju kao Kovčeg Božji ili Božje boravište. Današnje evanđelje se često čita i liturgiji. Zato postoji opasnost da se na njega naviknemo i da nas, jer smo na njega naviknuti, ne dotakne svojom porukom. Osobito se to može dogoditi ako pri tom razmišljamo samo o otajstvu Božjeg…
Pročitaj više...
  Liturgija Treće nedjelje došašća odiše radošću. To je u skladu s njezinim nazivom. Naime ova nedjelja se prema ulaznoj pjesmi koja ističe radost u Gospodinu naziva Gaudete (=radujte se) nedjelja. Ne govori samo ulazna pjesma ove nedjelje o radosti. Čine to i liturgijska čitanja. Tako prorok Izaija, u ulomku koji nam je ponuđen kao prvo čitanje, pomazanje Duhom Gospodnjim i poslanje biti blagovjesnikom siromasima opisuje kao razlog istinske radosti: „Radujem se u Gospodinu, radujem, duša moja kliče u Bogu…
Pročitaj više...
  Došašće je vrijeme koje nas poziva na budnost da bismo dočekali Gospodina koji dolazi. Budnost na koju poziva došašće nije pasivna. To je aktivna budnost. Aktivna budnost ne čeka prekriženih ruku da Gospodin dođe – makar je i molitva znak te budnosti – nego „krči“ put Gospodinovom dolasku. Aktivna budnost je proročka. O kakvoj je to, zapravo, budnosti riječ i koje su dimenzije našeg „krčenja“, dočaravaju nam liturgijska čitanja ove druge nedjelje došašća. Prorok Izaija u prvom čitanju kaže…
Pročitaj više...
  Započinje novo liturgijsko vrijeme – vrijeme došašća – i nova liturgijska godina. Došašće je vrijeme liturgijske godine u kojem se kroz molitvu, dobra djela i razmišljanje o otajstvima naše vjere, pripravljamo za najradosniji blagdan liturgijske godine – blagdan Božića, blagdan rođenja Gospodina našega Isusa Krista. Pri tom se prisjećamo prvog Kristovog dolaska i iščekujemo njegov konačni dolazak. Za svakog od nas to će se dogoditi u času smrti, a za sve nas na kraju vremena kad će prestati postojati…
Pročitaj više...
  Dijeljenja dobrih od zlih, lučenje ovaca od jaraca, podjela na desne i lijeve iz prispodobe o posljednjem sudu nam u pamet doziva vrlo bolne podijele ljudi na osnovu različitih kriterija koji se u pravilu kose sa načelima ljudskih prava i sloboda, a kojima je obilježena ljudska povijest. Dosta se prisjetiti nekih stranica te povijesti u odnosu prema Židovima, kojoj je vrhunac bio u drugom svjetskom ratu ili bolne segregacije između crnaca i bijelaca ili, na našim prostorima, onih podjela…
Pročitaj više...
  Prispodoba o talentima koja govori o dva suprotna načina življenja – s pouzdanjem i sa strahom – poziv je da ne zakopamo svoje sposobnosti, ali i život kao takav. Život je sam po sebi nevjerojatan i neponovljiv dar koji, želimo li vječno živjeti, moramo učiniti plodonosnim. Čitajući prispodobu iz perspektive potrebe oplođivanja života kao takvog, shvaćamo da ona nije izgovorena zbog prve dvojice slugu koji su od svog života nešto napravili, koji su se usudili investirati, riskirati, pokušati, koji…
Pročitaj više...
  (Čitanja: Ez 47, 1-2.8-9.12; Ps 46, 2-3.5-6.8-9; 1 Kor 3, 9c-11.16-17; Iv 2, 13-22) Posvećena crkva predstavlja Isusa Krista koji je svojom smrću i uskrsnućem postao pravi i savršeni hram Novoga saveza. Zato je blagdan posvete neke crkve zapravo blagdan samog Isusa Krista. Istovremeno je blagdan posvete crkve i blagdan Crkve koja se kao zajednica vjernika u crkvi okuplja da bi slavila euharistiju. Zato u liturgijskom slavljenju blagdan posvete crkve ima prednost pred redovitom nedjelju kroz godinu. Ovo da…
Pročitaj više...
  Dušnim danom se spominjemo pokojnika koji su umrli u milosti i prijateljstvu s Bogom, ali nisu u punini uključeni u vječno zajedništvo s njim zbog potrebe konačnog pročišćenja. Vjerujemo da im zajedništvo s nama i osobito naše molitve u tom pročišćenju mogu pomoći. Zato za njih i njihovo pročišćenje molimo i slavimo svete mise. Crkva nam preporučuje i druga djela, poput milostinje, oprosta i djela pokore. U tu preporuku Crkve, koja se temelji na našoj katoličkoj vjeri u Čistilište…
Pročitaj više...
Slavimo svetkovinu Svih svetih. Ideja za svetkovanje Svih svetih pojavila se u petom stoljeću kršćanstva na kršćanskom istoku i to kao zajednički spomen svih svetih kršćanskih mučenika prvih stoljeća kršćanstva. S istoka se ta ideja polako preselila na zapad koji ju je obogatio u značenju. Na zapadu se, naime, od devetog stoljeća ne slave samo svi sveti mučenici, nego i svi drugi sveci kojima, zbog toga što ih je puno više nego li dana u godini, nije moguće slaviti blagdan…
Pročitaj više...