• Stari Grad
  • Stari Grad

Izbornik

  Na Božić se slave tri mise. Prve dvije božićne mise navješćuju rođenje djeteta Isusa, veliku radost, svjetlost, pjevanje anđela, dolazak pastira. Sve to je znak da se dogodilo nešto izvanredno. Treća božićna misa, ona dnevna, više ne govori o rađanju, o ukazanjima anđela, čudesnim znakovima… Ona govori o otajstvu onoga što se odgodilo u božićnoj noći. Novorođeno božićno dijete, siromašno i krhko, Riječ je Božja, Božji jedinorođeni Sin. Da bismo mogli shvatiti dostojanstvo onoga koji se u Betlehemu rodio,…
Pročitaj više...
U središtu službe riječi ove četvrte nedjelje došašća – u kojoj smo zapalili i četvrtu svijeću na našem adventskom vijencu – nalaze se Isusovi zemaljski roditelji, njegova majka Marija i „Josip, muž njezin“, Isusov poočim. To dvoje ljudi dio su onog plana spasenja kojeg je Bog imao s ljudima. U njima se, posebno u Isusovoj majci Mariji, započinje ispunjavati starozavjetno proročanstvo o mesijanskim vremenima koje smo čuli u prvom čitanju iz Knjige proroka Izaije: „Evo, djevica će začeti i roditi…
Pročitaj više...
  „Jesi li ti onaj koji ima doći ili drugog da čekamo?“ Ivan postavlja pitanje polazeći od svoje situacije Herodovog utamničenika. Isus je počeo propovijedati, ozdravljati, ali Ivanu se iz njegove perspektive čini da to nije dovoljno. On je, kao i drugi, očekivao drukčijeg Mesiju – Krista. „U ruci mu – govorio je Ivan prošle nedjelje – vijača, pročistit će svoje gumno i skupiti žito u svoju žitnicu, a pljevu spaliti ognjem neugasivim.“ Kako je Isusov nastup bio drukčiji od…
Pročitaj više...
  Prošle nedjelje smo se prisjetili triju Kristovih dolazaka: onog povijesnog, onog budućeg i slavnog koji će se dogoditi na kraju vremena i ovog sadašnjeg i skrivenog koji se događa na različite načine u ovom našem vremenu. Današnja nas nedjelja svojim liturgijskim čitanjima želi vratiti u vrijeme priprave za prvi Kristov dolazak, kako bismo iz te priprave i njezinih naglasaka, koji su svevremenski, naučili ono što je potrebno da bi Krist mogao doći i u ovo naše vrijeme, uočavajući ono…
Pročitaj više...
Ovom nedjeljom započinjemo novu liturgijsku godinu u kojoj čitamo o Isusovom povijesnom događaju spasenja iz evanđelja koje je napisao evanđelist Matej. Prvi dio liturgijske godine sastoji se od četiri nedjelje i zove se došašće. To je vrijeme bliže priprave za najradosniji kršćanski blagdan, blagdan Božića. Značenje ovog liturgijskog vremena se međutim ne iscrpljuje u iščekivanja Božića koji je pred nama, nego se proširuje sjećanjem na povijesno iščekivanja prvog Božića ili prvog Kristovog dolaska, sadašnje iščekivanje i prepoznavanje Kristovih dolazaka u…
Pročitaj više...
Slavimo svetkovinu Krista Kralja. Tom svetkovinom završavamo vrijeme kroz godinu u liturgijskoj godini „C“. Ove godine tom svetkovinom završavamo i milosno vrijeme Izvanrednog jubileja milosrđa koje smo započeli 8. prosinca prošle godine, na svetkovinu Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije. Slušajući Lukino evanđelje koje na osobit način objavljuje Boga milosrđa, cijelu smo se ovu godinu s Isusom uspinjali prema Jeruzalemu. Jeruzalem i osobito njegov Hram bili su, bar nam se tako činio, cilj Isusovog putovanja. Tamo je Isus liturgijski stigao prošle…
Pročitaj više...
  Nakon što smo u ovoj liturgijskoj godini pratili Isusovo uspinjanje prema Jeruzalemu, danas ga, u ovoj pretposljednjoj nedjelji liturgijske godine, zatičemo unutar samog Jeruzalema. Riječi s početka evanđelja: „U ono vrijeme: dok su neki razgovarali o Hramu, kako ga resi divno kamenje i zavjetni darovi“, odnose se, naime, na Jeruzalemski hram i konkretan događaj iz Isusovog vremena koji on današnjim evanđeljem komentira. Kako je evanđelje Božja riječ ne samo za jedno mjesto i jedno vrijeme, te iste riječi odnose…
Pročitaj više...
  Uvjeren sam da ni u jedno vrijeme crkvene godine nismo tako sigurni da se isplati živjeti kršćanski, kako što smo to na početku ovih studentskih dana kad kao kršćani obilazimo grobove svojih pokojnika. Grobovi nam govore o onim s kojima smo bili bliski, a sada više nisu među nama, ali i o našoj osobnoj ovozemaljskoj prolaznosti. I na svoj nas realističan način – koji ne mogu potisnuti ni halloweenovske maske koje nas, u strahu od smrti, pokušavaju sakriti od…
Pročitaj više...
  Ulomak iz Knjige Mudrosti, koji nam je ponuđen kao prvo čitanje, kroz molitveni dijalog s Bogom, opisuje Boga kakav se objavio u Svetom pismu i u stvorenoj stvarnosti, a kakav će nam se osobito objaviti u Isusu Kristu kojemu je ovaj ulomak svojevrsni proročki navještaj. To je Bog koji nadilazi svijet koji je u odnosu na njega „kao zrnce praha“ i „kaplja jutarnje rose“, ali i koji je istovremeno „milostiv svemu jer može sve i kroz prste gleda na…
Pročitaj više...
  „Dva čovjeka uziđoše u Hram pomoliti se…“ Moliti znači biti s Bogom, posvetiti dio svoga vremena i pažnje Bogu, razgovarati s Bogom. Iako su obojica došli Bogu, samo je carinik u svojoj molitvi uistinu bio s Bogom, dok je farizej u svojoj molitvi ostao sa samim sobom. Bio je daleko od Boga jednako onoliko koliko je bio daleko od svoga bližnjega, carinika s kojim se uspoređivao. Ova prispodoba o dvojici ljudi koji „uziđoše u Hram pomoliti se“, ispričana je…
Pročitaj više...