• Stari Grad
  • Stari Grad

Izbornik

Župa sv. Andrije - Pile

Župa sv. Andrije - Pile (1)

 

 

Župa (Suburbium ad Pilas) je posvećena sv. Andriji - apostolu, sa sjedištem samo pola milje zapadno od gradskih zidina.

 

Povijest župe

Jedina župa izvan gradskih «mira» do 16. st. bila je ona 'na Mihajlu'. No, njeno je sjedište odveć daleko da bi se uspješno skrbilo za sve vjernike oko grada do Orsule. Stoga je 1512. ustanovljena kapelanija u preuređenoj predromaničkoj crkvi sv. Andrije na Pilama, a njezini su kapelani skrbili za vjernike na području od Orsule (istočno od Grada) do nadarja ˝kod Tri crkve˝ (zapadno). Na tom se području tijekom 16. i 17. st. grade brojni ljetnikovci i obiteljske kapele.

U vrijeme invazije ruskih i crnogorskih hordi, prvih dana lipnja 1806., u kapelaniji na Pilama je spaljeno 134 kuće, a ostalo ih je svega 13. Obnova se nije mogla odmah provesti, jer je ubrzo Dubrovnik izgubio samostalnost. Ipak, naselje se ponovno rađa i raste, a sredinom stoljeća (1850.) kapelanija je ˝prerasla˝ u župu.

Kako je broj vjernika konstantno rastao, to je 1965. ustanovljena nova župa sv. Đurđa, odvajanjem dijela područja od župe sv. Andrije. Župa sv. Andrije je postala prostorno umanjena, ali broj se žitelja i dalje povećava. Danas je to gusto naseljeno prigradsko naselje, s brojnim gospodarskim i društvenim objektima: hoteli, škole, domovi…

Župa se, dakle, prostire oko zidina starog Grada. Od zapada granica župe ide ulicama: Orsatova - Donji Kono - ulica Volantina - Ilijina Glavica (raskrižje) - Privežna. Od sjevera i istoka granica ide: padinama Srđa obuhvaćajući naselje Bosanka, te područje istočno od Grada (tj. Ploče) do Orsule.

Na području župe danas obitava oko 3.350 katolika po krštenju, što je cca 87 % stanovništva.

Na Srđu iznad Grada izdiže se 14 m visok spomen-Križ, podignut o 1900-toj obljetnici Otkupljenja. Križ je svečano blagoslovljen 1935., a stajao je kao simbol vjere i zaštite Dubrovnika do 6. prosinca 1991., kada su ga granate sa srpskih topovnjača srušile. Potporom hvarskog biskupa Štambuka križ je nanovo podignut, te blagoslovljen 12. listopada 1997. g.

Na području župe smješteno je pet ženskih redovničkih zajednica, jedan dom za umirovljenike, škola za djecu s posebnim potrebama (na Ilijinoj Glavici), dom za nezbrinutu djecu (Maslina), ženski đački dom, tri srednje i dvije pučke škole, te međunarodni centar hrvatskih sveučilišta.

 

Župna crkva


Župna crkva se nalazi u ulici Miha Klaića (ranije ulica ˝sv. Andrije˝) i posvećena je sv. Andriji, apostolu. U arhivskim spisima crkva se spominje 1286., a gradnja je dovršena 1349. g. Današnji oblik crkva dobiva nadogradnjom 1512. g. Izvorna predromanička crkva iz 10. st. postaje apsida nove crkve. Predromanička crkvica bila je pokrivena kamenim pločama ponad kojih su kasnije postavljene kupe.

Crkva je obnavljana 1894. i 1938., da bi i poslije oštećenja u agresiji 1991. bio obnovljen krov, unutrašnjost i zvonik. Crkva je malih dimenzija (svega 75,50 m2), a prilazi joj se s tri strane relativno uskim stepenicama.

Župna kuća se nalazi tik do crkve sv. Andrije, a građena je 1893.-1894. g. Obnovljena je dijelom neposredno pred agresiju na Dubrovnik (1991.), a dijelom iza agresije.

 

Druge crkve i kapele

- crkva sv. Jakova, ap. na Višnjici potječe iz 1234. g.

Ivan Gundula i žena mu Dobroslava daruju 1222. samostan sv. Jakova benediktincima, koji uz samostan grade crkvu. Romanička crkva je obnovom 1503. dobila gotičko-renesansni stil. Francuzi su 1808. zaposjeli samostan sv. Jakova, a redovnike prognali. I crkvu i samostan pretvorili su u vojni objekt. Iza francuske okupacije oba su objekta u vlasništvu države (prvo Austrije, potom Jugoslavije). Biskupija je zatražila povrat 1. lipnja 1968. g. Crkva je ponovno u pravoj funkciji od 1974., no formalno-pravno je biskupiji vraćena tek 1994. g. Samostan je i dalje u državnom vlasništvu.

Povremeno su u uporabi crkve:  

- sv. Ivan Krstitelj na adresi Srednji Kono 22 barokna je crkvica iz 1693. g.

- sv. Spas na Bosanci je iz 15/16. st. Obnovljena je iza Domovinskog rata.

- Navještenje na Lokrumu je iz 15/16. st.

- sv. Križ s potrijemkom na Posatu (zvan ˝ na Kapelici˝) potječe iz 18. st.

- sv. Ana na Trećem Konalu je iz 1779. g. (vl. Jakobušić/Brailo).

- sv. Katarina u Zrinsko-Frankopanskoj je iz 18. st. (vl. Đivoje).

- sv. Đurađ u Pilama je iz 1590. (obnovljena 2007. g.).

 

Brojne su crkve i kapele izvan uporabe. Neke su sasvim nestale, neke su vlasništvo pojedinih obitelji, a većina ih propada. Nabrojit ćemo neke:

- sv. Križ na Gornjem Konalu iz 16. st. obnovljen u 18. st.

- sv. Elizabeta ili Pohođenje B.D.M iz 16. st. nalazi se nasuprot doma umirovljenika.

-sv. Rok je zavjetna iz 1527. na Boninovu (A.Starčevića).

- sv. Lazar u Hvarskoj ulici potječe iz vremena gotike, svakako prije 1463. g.

- sv. Feliks u ulici Između vrta 1 je iz vremena prije 1281. (vl. Adela Šimić).

- sv. Petar u Pilama u Kukuljevićevoj ulici je iz 18. st.

- sv. Lovrijenac na tvrđavi Lovrijenac datira iz vremena prije 1284. g.

- Gospa od dobrog savjeta iz 18. st. Nalazi se u ulici P.Budmani (vl. Gjaja).

- sv. Antun na Gornjem Konalu – uz kuću Tome Budisavljevića je iz 17. st. (vl. Đurašić).

- sv. Katarina iz početka 17. st. nalazi se na Gornjem Konalu uz ljetnikovac Gjivoje.

- sv. Ana iz 18. st. je na Gornjem Konalu (vl. obitelji Jakobušić i Brailo).

- Ime Marijino iz 17. st. u ulici V. Bukovca (vl. ob. Wagner).

- sv. Nikola na Gornjem Konalu je kapelica spaljenog ljetnikovca iz 16. st. (vl. Bete).

- sv. Nikola u ulici Dračasta 2 (vl. obitelj Šarić).

 

Ostaci - crkvišta:

- kapela sv. Ilije, na Glavici (Ilijinoj) porušena,

- kapela iz 17. st. u Bukovčevoj u sklopu doma «Maslina»,

- kapela u Zrinsko-Frankopanskoj 6 - (danas skladište),

- kapela u ulici Vlaha Bukovca (tzv. biskupija) - (danas skladište),

- kapela sv. Katarine Sijenske razrušena u 15. st. (pod voltom puta ispod vatrogasaca),

- kapela sv. Antuna opata iz 1363. sjedište Antunina danas u temeljima kuće Račić na Pločama,

- kapela sv. Lazara iz 1531. sjedište Lazarina nestaje gradnjom hotela ˝Odak˝ (Excelsior) 1907., a u kojoj je stajala Tizianova slika Uznesenja, prenijeta u katedralu 1713. g..

 

Redovničke zajednice u župi

Sestre Bezgriješnog Začeća BDM III. reda sv. Frana

adresa:   Samostan Danče, don Frana Bulića 8, p.p. 246, 20001 Dubrovnik

telefon:   020 / 414-098;   fax 422-878;                    


U 15. st. na Dančama je bio lazaret. Kako bi se štićenicima omogućila dolična skrb, senat naređuje da se učini groblje, crkvica i kuća za svećenika. Lazaret je u međuvremenu nestao, a svetište s grobljem povjereno je trećoretkinjama sv. Frana. Zajednica je 1925. reorganizirana i nastala je današnja družba Sestara Bezgriješnog začeća III. reda sv. Frana, koja po konstitucijama ima svrhu dvoriti bolesnike i pomagati u pastoralnom radu po župama. Družba je u tu svrhu bila otvorila svoje filijale u Stonu, Rožatu, te Pridvorju (1956.), Putnikoviću (1958.), u Cavtatu, Janjini, Kuni (1960.) i na Šipanu (1967.). Zbog sve manjeg broja sestara neke su kuće zatvorene. Družba ima filijale izvan biskupije: u Novalji, Zagrebu, Njemačkoj i Kanadi.

Crkva sv. Marije na Dančama (Bezgriješno Začeće B.D.M. na Dančama) danas je samostanska crkva sestara franjevki od Bezgriješnog začeća. Podignuta je kao zavjetna crkva uz more 1456. u gotičko-renesansnom stilu, uz prvi dubrovački lazaret. U crkvi nalazimo umjetnine Lovra Dobričevića iz 1465. i Nikole Božidarevića iz 1517. g.

 

Sestre Službenice Milosrđa (Anćele)

adresa:   Samostan Anćela - Pile, Branitelja Dubrovnika 19, 20000 Dubrovnik

telefon:    020/ 312-060,   fax 422-926

Družbu sestara Službenica Milosrđa je ustanovila Paola di Rosa (sv. Marija Krucifiksa di Rosa) u Brescia/Italija 1840. g. Družba je imala pružiti odgovor kršćanske ljubavi na opće patnje ljudi svoga vremena. Čim je družba odobrena, dubrovački je biskup Toma Jederlinić, pozvao sestre u Dubrovnik. Sestre dolaze i otvaraju kuću na Pilama 1853. i upravljaju sirotištem. Potom otvaraju uzgojni zavod, pučku školu, preparandiju, te građansku školu. Komunizam ih je ostavio bez svega onog čime su se bavile skoro stotinu godina, a danas drže samo odgojni centar.

Uz samostan grade crkvu sv. Vinka Paulskog 1860., koja je 1906. proširena.

 

Školske sestre III. reda sv. Franje (Mostarska provincija)

adresa:   Izvijačica 3, 20000 Dubrovnik,

telefon:   020 / 425-522

Kuća sestara franjevki mostarske provincije otvorena je 1987. u darovanoj kući, kao stan za sestre koje dođu u Dubrovnik na školovanje.

 

Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog

adresa:   Za Kapelicom 3, 20000 Dubrovnik

telefon:   020 / 413-387

Milosrdnice sv. Vinka nazočne su u Hrvatskoj od 1845., a u Dubrovniku od 1878. g. Slijedeći karizmu družbe radile su sve do II. svjetskog rata u bolnicama, ubožnicama i socijalnim ustanovama. Komunistički režim lišio ih je službi i dobara, izbacio ih iz svih bolnica i ustanova, te su od tada radile samo u crkvenim ustanovama, u kojima su ujedno bile podstanarke.

Samostan ˝Za kapelicom˝ ustanovljen je 18. listopada 1993., a otvoren 19. prosinca 1993. g. Sestre rade u bolnici, u crkvi sv. Vlaha i u župi sv. Petra.

 

Družba Marijinih sestara Čudotvorne medaljice

adresa:   Cavtatska 21, 20000 Dubrovnik

telefon:    020 / 420-411

Kuća za odmor sestara iz družbe Marijinih sestara Čudvotvorne medaljice otvorena je 1969. g. U kući je kapelica presv. Srca Isusova. Sestre koje su nazočne stalno u kući rade u bolničkim službama.

 

Pročitaj više...