• Stari Grad
  • Stari Grad

Izbornik

„Gospodine, nauči nas moliti“, zamolio je Isusa jedan od njegovih učenika, nakon što ga je vidio kako sam moli. Isus je ovu zamolbu iskoristio da učenicima koji su s njim uzlazili prema Jeruzalemu održi pouku o molitvi. „Gospodine, nauči nas moliti“, danas treba postati i naša zamolba Isusu, koji nas nedjeljom okuplja na euharistijsku molitvu i pridružuje svojim učenicima na putu prema Jeruzalemu, kako bismo pouku o molitvi shvatili kao pouku koju danas Isus upućuje nama. Dvije su stvari na…
Pročitaj više...
Današnji evanđeoski ulomak koji nam prenosi iskustvo Isusovog susreta s jednom prijateljskom obitelji, određenu napetost koju je taj susret izazvao u toj obitelji, a zatim i Isusovu pouku i o sebi i o nama na koju ga je potaknuo taj incident, nudi više tema za razmišljanje. Mogli bismo, na primjer, razmišljati o odnosu molitve i rada jer Marija koja sluša Isusa u tom evanđelju predstavlja one koji mole, a Marta koja se trudi oko toga kako ga poslužiti one koji…
Pročitaj više...
Biti kršćanin znači biti onaj koji u otvorenosti Duhu Svetome ispovijeda spasenje koje se dogodilo u Isusu Kristu, po kojemu u Bogu prepoznajemo Oca, a u bližnjima braću i sestre. Budući da nam je Bog Otac u Kristu objavio očinsku ljubav koja nema granica, razumljivo nam je da ni naša ljubav prema njemu ne smije imati granica, nego da ga, u otvorenosti nadahnućima Duha Svetoga koji je naš trajni pratilac i pomoćnik, trebamo ljubiti, u skladu sa starozavjetnom zapovijeđu koju…
Pročitaj više...
  „Žetva je velika, ali radnika malo. Molite dakle gospodara žetve da radnike pošalje u žetvu svoju. Idite!“ Nakon prvog poslanja koje je bilo upućeno dvanaestorici apostola koji su bili poslani Izraelskom narodu i koji simboliziraju papu, biskupe i svećenike (Lk 9, 1-6), u današnjem evanđeoskom ulomku Isus daje misionarsko poslanje i sedamdesetdvojici učenika, koji simboliziraju sve vjernike. Naglasak današnjeg evanđelja je na univerzalnosti poslanja. Svi kršćani su poslani. I zato nema ni jednog kršćanina koji bi smio misliti da…
Pročitaj više...
  Kaže evanđelist da je Isus, kad su se navršili dani da bude uznesen, kad je došao do odlučnog trenutka da krene i ostvari svoje poslanje „sa svom odlučnošću krenuo prema Jeruzalemu“. Nije se mislio, premišljao, shvatio je koje je njegovo poslanje i onda se odlučno stavio na raspolaganje tome poslanju.   Danas smo, osim toga, čuli Evanđelje koje ima dva djela koja mi se čine važnim za dvije poruke koje ću primijeniti na događaj koji nas je okupio u…
Pročitaj više...
  Iako nas je današnji ulomak iz Prve knjige o kraljevima prisjetio jedne od završnih epizoda iz života proroka Ilije, prvi dio današnjeg evanđeoskog ulomka u kojemu Jakov i Ivan pitaju Isusa hoće li zazvati s neba oganj na samarijansko selo koje ih nije primilo, upućuje nas na jednu drugu epizodu iz njegovog života. Riječ je o početku Druge knjige o kraljevima koji govori o tome kako je prorok Ilija dvaput sazvao oganj s neba na pedesetnike i pedesetoricu vojnika…
Pročitaj više...
    Poštovani župniče mons. Dučkiću, braćo svećenici, redovnice i redovnici, draga braćo i sestre. Zahvaljujem Vama monsinjore na pozivu i drago mi je što danas ovdje mogu slaviti u zajedništvu sa svima vama ovo euharistijsko slavlje na spomen posvete ove vaše župne crkve i na spomen prijenosa moći sv. Nikole biskupa, nebeskog zaštitnika vas Janjevaca, ovdje u Kistanjama ali i diljem Hrvatske pa i cijelog svijeta.   Ovo me tim više raduje što vam na ovaj način barem ove…
Pročitaj više...
  Jedna od prepoznatljivih značajki našeg vremena koju upotrebljavamo, ali i zloupotrebljavamo, je ispitivanje javnog mnijenja. Tom se tehnikom služimo ne samo da bismo saznali što o pojedinoj pojavi ljudi misle, nego i da bismo formirali to isto javno mnijenje koje ispitujemo. Upravo na tom planu formiranja javnog mnijenja ispitivanjem javnog mnijenja, događaju se upotrebe, ali i zloupotrebe javnog mnijenja, jer se javnim mnijenjem nerijetko manipulira da bi se promijenila percepcija stvarnosti i prilagodila interesu pojedinca ili različitih interesnih skupina.…
Pročitaj više...

 

„Karmel Božjeg Milosrđa“ - pustinjačko – misionarska zajednica braće i sestara Milosrdnog Isusa i Blažene Djevice Marije od Gore Karmela.

 

karmel 10web2

 

Taj dugi naziv u sebi sadržava temeljne oznake naše zajednice koja se rodila u Dubrovniku 13. svibnja 2016. godine, poput nove mladice u proljeću Svete godine Milosrđa.

 

Nadahnuće za novu zajednicu oblikovalo se još prije negoli je najavljen Jubilej Milosrđa, a kad je najavljen primili smo novu snagu za vjernost u odgovoru na Božji poziv.

 

Radosni smo što zajednica niče i kao plod Godine posvećenog života u kojoj nas je papa Franjo pozvao da hrabro otvaramo nove putove služenja Kraljevstvu Božjemu i na putovima svijeta pokazujemo inovativnu snagu Evanđelja (usp. poruku pape Franje za sv. Misu otvaranja Godine posvećenog života, 30. studenog 2014. u Rimu), ali i kao plod Jubileja 500. obljetnice rođenja sv. Terezije Avilske koju je Karmel proslavio 2015. godine.

 

Poticaj za pokretanje zajednice imali su s. Maja Pavla Bašić i br. Dražen Marija Vargašević. S. Maja Pavla ušla je u samostan Družbe sestara Karmelićanki Božanskog Srca Isusova 2000. godine, a doživotne zavjete položila je 2008. Diplomirala je na Hrvatskim studijima (hrvatsku kulturu i sociologiju) i na Institutu za teološku kulturu. U svojoj redovničkoj zajednici imala je razne dužnosti među kojima osobito promicanje zvanja, odgoj redovničkih pripravnica te pastoral mladih i karmelskih laika. Br. Dražen Marija ušao je prvo u biskupijsku bogosloviju u Đakovu 1999., zatim u Red bosonogih karmelićana u Zagrebu 2004., doživotne zavjete položio je 2008., a za svećenika je zaređen 2009. godine. Specijalizirao je filozofiju i mistiku u Avili i Rimu te se bavio raznim dužnostima, osobitu u promicanju i odgoju redovničkoga podmlatka, u predavanju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i vođenju Sustavnog studija duhovnosti te u apostolatu mladih.

 

Upoznavši se s njihovim nadahnućem dubrovački biskup mons. Mate Uzinić prepoznao je njegovu vrijednost i aktualnost te je priznao novu zajednicu i njezin Statut na probno razdoblje od tri godine u obliku privatnog vjerničkog društva u vidu nastanka crkvene obitelji posvećenog života. Taj pravni okvir redoviti je početni korak na putu stasanja jedne nove zajednice u ustanovu posvećenog života, korak kojim u svijetu stupa veliki broj novih zajednica. Pokretači su za ovaj korak od svojih redovničkih poglavara dobili dopuštenje izbivanja iz matičnih zajednica.

Karmel 01a

 

Kao zajednica svoj prvi dom pronašli smo na otoku Koločepu ili po domaćemu Kalamoti, u mjestu Donje Čelo, pri župnoj crkvi Gospe Velike. Zahvaljujući gostoljubivosti biskupa Mate s. Maja Pavla i prva kandidatica Nina mogle su se smjestiti u njegov maleni ljetnikovac u župnom dvorištu i zahvaljujući otvorenosti župnika p. Jerka Šimića, za sad jedini brat Dražen mogao se smjestiti u župnoj kući.

 

Kad smo čuli za ime otočkoga hotela: „Karisma“ spontano smo se šalili kako je na otok došla nova karizma koja će duhovnim doprinosom dati novi značaj sredini.

 

U čemu se pobliže sastoji ta nova karizma?

 

Izvor i svrhu našega života opisuje sam naziv zajednice koja na novi način crpi nadahnuće iz pustinjačkih karmelskih korijena, imajući u središtu otajstvo Božjeg Milosrđa.

 

Osobitost karizme je nasljedovanje Isusa Krista u otajstvu njegove skrovite prisnosti s Ocem u pustinji te u otajstvu njegova misionarskog djelovanja, u izlasku među narod željan Radosne vijesti o Božjemu Kraljevstvu. To je izraženo u središtu našeg pravila života: „I pozva ih da budu s njim i da ih šalje propovijedati“ (usp. Mk 3,13-14).

 

Zato prepoznajemo poziv istovremeno biti pustinjaci i misionari te, poput dva plućna krila, kao braća i sestre dijeliti život karmelske pustinje, molitve i poslanja.

Karmel 02

 

Pri tome nastojimo povezivati jednostavnost i ozbiljnost pustinjačkog života s misionarskim poslanjem u smionoj i kreativnoj vjernosti Duhu Svetom u usmjerenosti prema pastoralu duhovnosti i novoj evangelizaciji, osobito mladih.

 

Duhovnost

 

Hoditi pustinjačkim kontemplativnim prostranstvima i posvećivati se navještaju ne bismo mogli bez Božjeg Milosrđa. To najveće Božje otajstvo nutarnji je izvor naše karizme od kojega živimo kroz posvetu i prikazanje Milosrdnom Isusu, ne oslanjajući se na svoje snage i sposobnosti, nego uzdajući se, slabi i nedostatni, u živog Isusa. Na taj način odgovaramo Isusu ljubavlju na Ljubav i kročimo putem našeg osobnog posvećenja. Tako želimo postajati kanalima Božjeg Milosrđa – prikazujući se za duše, živeći od Božje providnosti, naviještajući Boga koji je milosrdna ljubav i ostvarujući djela milosrđa u solidarnosti s potrebnima.

 

Karmel je sav Marijin (Totus marianus est Carmelus) i to njegovo obilježje uzimamo najdublje k srcu, potpuno se posvećujući Bezgrešnom Srcu Marijinu, živeći i dijeleći svijetu blagoslov Marijine majčinske ljubavi i snagu njezina posredništva. Stoga nam je osobito drago što nam je po Marijinu posredovanju darovan dan početka zajednice upravo na blagdan Fatimske Gospe, na dan ulaska u stotu obljetnicu njezinih ukazanja u Fatimi gdje nas je sve izričito pozvala da se posvetimo njezinom Bezgrešnom Srcu.

 

Iz bogate karmelske baštine i iskustva svetaca, osobito naučitelja Crkve i naših zaštitnika: Majke i Kraljice Karmela, sv. oca Josipa, sv. Ilije proroka, sv. Terezije Avilske, sv. Ivana od Križa i sv. Male Terezije, crpimo proročki, eremitski, mistični i misionarski karmelski duh.

 

U poslanju naviještanja Radosne vijesti nadahnitelj i zaštitnik nam je sv. Ivan Pavao II., papa mladih i promicatelj Božjeg Milosrđa, predanja Mariji i nove evangelizacije. On je ohrabrio cijelu Crkvu na početku trećeg tisućljeća na otvorenost Duhu Svetomu, putem škola molitve i putem nove evangelizacije (usp. Novo millennio ineunte).

 

Apostolat

 

U duhu karmelske karizme čiji je prvi apostolat i temeljno poslanje molitva, i naše misije izvirale bi iz molitve i odnosa s Bogom i uvodile bi u molitvu i duhovni život, omogućujući drugima da svoj odnos s Bogom zažive neposrednije i dublje.

 

Svoj apostolat razumijemo kao dijeljenje onoga što jesmo i živimo, birajući načine i intenzitet navještaja koji je vlastit našoj karmelskoj karizmi.

Karmel 03

 

Apostolat ostvarujemo u samostanu i izvan njega, kroz pastoral duhovnosti i novu evangelizaciju (prigodne tečajeve molitve i duhovnosti, duhovne obnove, duhovne vježbe u šutnji, hodočašća, mladenačke kampove, uličnu evangelizaciju i sl.). Gdje je moguće u apostolatu sudjelujemo zajednički, braća i sestre.

 

Zajedništvo

 

Želimo s Isusom dijeliti život, po uzoru na apostole, kao zajednica njegovih prijatelja: u osami i molitvi, u zajedništvu, na putu i u navještaju Radosne vijesti.

 

Zajedništvo u pozivu između sestara i braće nadahnjuje se na evanđeoskom otajstvu zajedničkog nasljedovanja Isusa od strane učenika i žena, kao i na zajedništvu nazaretskog doma. U tim otajstvima pronalazimo nadahnuće za čistoću i bogatstvo međusobnih odnosa u služenju Gospodinu. Uzajamno zajedništvo, kao i potreban odmak okviri su autentične bratsko – sestrinske evanđeoske ljubavi u obiteljskom duhu koja čuva Bogu posvećeni život i pustinjački duh. Zajednica se sastoji od dvije grane od kojih će svaka imati svoju upravu, ali budući da je jedinstvena imat će i krovnu koordinacijsku upravu u bratsko-sestrinskoj suradnji muških i ženskih poglavara.

 

Sažimljući razlikovna obilježja novosti u odnosu na postojeće zajednice posvećenog života možemo reći da se Karmel Božjeg Milosrđa, premda duboko ukorijenjen u karmelsku tradiciju, zbog obnovljenog pristupa izvornom karmelskom pustinjačkom duhu kroz otajstvo Božjeg Milosrđa, zbog izričite otvorenosti za novu evangelizaciju i obnovljenog izražaja bratsko-sestrinskih odnosa, otkriva u Crkvi kao nova postavka te se stoga smješta u struju tzv. novih (ili obnovljenih) oblika posvećenog života (usp. Vita consecrata 12). Premda je on u hrvatskom ozračju nov, u svijetu je već poprilično proširen te smo imali priliku upoznati iskustvo zajednica koje njime kvalitetno kroče.

 

U samim počecima nove zajednice svakodnevno doživljavamo koliko se Bog za nas brine. Dok smo mi zauzeti Njegovim stvarima, molimo se i trudimo uložiti ono neznatno što možemo s naše strane, On nam ne prestaje iskazivati podršku. Vidimo to posebno u prihvaćanju i dobroti ljudi koji nas duhovno i materijalno podržavaju i podijele s nama plodove svoga rada. Pod okriljem milosrdne Božje providnosti nastavljamo dalje, korak po korak, zahvalni za svako dobročinstvo i otvoreni da dijelimo s drugima ono što jesmo i imamo.

 

Radujemo se dijeljenju duhovnih dobara koje nam Gospodin daje kroz razne duhovne programe koje ćemo oglasiti.

 

Također je moguće doći i iskusiti nekoliko dana našega života, kako za djevojke, tako i za mladiće.

 

Blog: https://karmelbm.wordpress.com/

 

Kontakti:

 

E-pošta:

uprava: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.;

zajednica: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

 

Telefoni:

s. Maja Pavla Bašić, poglavarica, i broj za sestre: 098 947 1402;

br. Dražen Marija Vargašević, asistent, i broj za braću: 098 98 70717.

Karmel logo

 

 

 

Pročitaj više...
Današnji evanđeoski ulomak – koji se kao i cijelo Lukino evanđelje izvrsno uklapa u Izvanredni jubilej milosrđa – se može protumačiti i ulomkom iz Poslanice Galaćanima koji nam je ponuđen kao drugo čitanje. U toj se, naime, poslanici sv. Pavao bori protiv teološke zablude onih koji su obraćenim poganima nametali vršenje Mojsijeva zakona, smatrajući da za spasenje nije dovoljno samo krštenje, nego da je potrebno i obrezanje. Ovakva teološka zabluda ne dovodi u pitanje samo pojedinačno spasenje, nego i cjelokupno…
Pročitaj više...