• Stari Grad
  • Stari Grad

Izbornik

 

„Karmel Božjeg Milosrđa“ - pustinjačko – misionarska zajednica braće i sestara Milosrdnog Isusa i Blažene Djevice Marije od Gore Karmela.

 

karmel 10web2

 

Taj dugi naziv u sebi sadržava temeljne oznake naše zajednice koja se rodila u Dubrovniku 13. svibnja 2016. godine, poput nove mladice u proljeću Svete godine Milosrđa.

 

Nadahnuće za novu zajednicu oblikovalo se još prije negoli je najavljen Jubilej Milosrđa, a kad je najavljen primili smo novu snagu za vjernost u odgovoru na Božji poziv.

 

Radosni smo što zajednica niče i kao plod Godine posvećenog života u kojoj nas je papa Franjo pozvao da hrabro otvaramo nove putove služenja Kraljevstvu Božjemu i na putovima svijeta pokazujemo inovativnu snagu Evanđelja (usp. poruku pape Franje za sv. Misu otvaranja Godine posvećenog života, 30. studenog 2014. u Rimu), ali i kao plod Jubileja 500. obljetnice rođenja sv. Terezije Avilske koju je Karmel proslavio 2015. godine.

 

Poticaj za pokretanje zajednice imali su s. Maja Pavla Bašić i br. Dražen Marija Vargašević. S. Maja Pavla ušla je u samostan Družbe sestara Karmelićanki Božanskog Srca Isusova 2000. godine, a doživotne zavjete položila je 2008. Diplomirala je na Hrvatskim studijima (hrvatsku kulturu i sociologiju) i na Institutu za teološku kulturu. U svojoj redovničkoj zajednici imala je razne dužnosti među kojima osobito promicanje zvanja, odgoj redovničkih pripravnica te pastoral mladih i karmelskih laika. Br. Dražen Marija ušao je prvo u biskupijsku bogosloviju u Đakovu 1999., zatim u Red bosonogih karmelićana u Zagrebu 2004., doživotne zavjete položio je 2008., a za svećenika je zaređen 2009. godine. Specijalizirao je filozofiju i mistiku u Avili i Rimu te se bavio raznim dužnostima, osobitu u promicanju i odgoju redovničkoga podmlatka, u predavanju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i vođenju Sustavnog studija duhovnosti te u apostolatu mladih.

 

Upoznavši se s njihovim nadahnućem dubrovački biskup mons. Mate Uzinić prepoznao je njegovu vrijednost i aktualnost te je priznao novu zajednicu i njezin Statut na probno razdoblje od tri godine u obliku privatnog vjerničkog društva u vidu nastanka crkvene obitelji posvećenog života. Taj pravni okvir redoviti je početni korak na putu stasanja jedne nove zajednice u ustanovu posvećenog života, korak kojim u svijetu stupa veliki broj novih zajednica. Pokretači su za ovaj korak od svojih redovničkih poglavara dobili dopuštenje izbivanja iz matičnih zajednica.

Karmel 01a

 

Kao zajednica svoj prvi dom pronašli smo na otoku Koločepu ili po domaćemu Kalamoti, u mjestu Donje Čelo, pri župnoj crkvi Gospe Velike. Zahvaljujući gostoljubivosti biskupa Mate s. Maja Pavla i prva kandidatica Nina mogle su se smjestiti u njegov maleni ljetnikovac u župnom dvorištu i zahvaljujući otvorenosti župnika p. Jerka Šimića, za sad jedini brat Dražen mogao se smjestiti u župnoj kući.

 

Kad smo čuli za ime otočkoga hotela: „Karisma“ spontano smo se šalili kako je na otok došla nova karizma koja će duhovnim doprinosom dati novi značaj sredini.

 

U čemu se pobliže sastoji ta nova karizma?

 

Izvor i svrhu našega života opisuje sam naziv zajednice koja na novi način crpi nadahnuće iz pustinjačkih karmelskih korijena, imajući u središtu otajstvo Božjeg Milosrđa.

 

Osobitost karizme je nasljedovanje Isusa Krista u otajstvu njegove skrovite prisnosti s Ocem u pustinji te u otajstvu njegova misionarskog djelovanja, u izlasku među narod željan Radosne vijesti o Božjemu Kraljevstvu. To je izraženo u središtu našeg pravila života: „I pozva ih da budu s njim i da ih šalje propovijedati“ (usp. Mk 3,13-14).

 

Zato prepoznajemo poziv istovremeno biti pustinjaci i misionari te, poput dva plućna krila, kao braća i sestre dijeliti život karmelske pustinje, molitve i poslanja.

Karmel 02

 

Pri tome nastojimo povezivati jednostavnost i ozbiljnost pustinjačkog života s misionarskim poslanjem u smionoj i kreativnoj vjernosti Duhu Svetom u usmjerenosti prema pastoralu duhovnosti i novoj evangelizaciji, osobito mladih.

 

Duhovnost

 

Hoditi pustinjačkim kontemplativnim prostranstvima i posvećivati se navještaju ne bismo mogli bez Božjeg Milosrđa. To najveće Božje otajstvo nutarnji je izvor naše karizme od kojega živimo kroz posvetu i prikazanje Milosrdnom Isusu, ne oslanjajući se na svoje snage i sposobnosti, nego uzdajući se, slabi i nedostatni, u živog Isusa. Na taj način odgovaramo Isusu ljubavlju na Ljubav i kročimo putem našeg osobnog posvećenja. Tako želimo postajati kanalima Božjeg Milosrđa – prikazujući se za duše, živeći od Božje providnosti, naviještajući Boga koji je milosrdna ljubav i ostvarujući djela milosrđa u solidarnosti s potrebnima.

 

Karmel je sav Marijin (Totus marianus est Carmelus) i to njegovo obilježje uzimamo najdublje k srcu, potpuno se posvećujući Bezgrešnom Srcu Marijinu, živeći i dijeleći svijetu blagoslov Marijine majčinske ljubavi i snagu njezina posredništva. Stoga nam je osobito drago što nam je po Marijinu posredovanju darovan dan početka zajednice upravo na blagdan Fatimske Gospe, na dan ulaska u stotu obljetnicu njezinih ukazanja u Fatimi gdje nas je sve izričito pozvala da se posvetimo njezinom Bezgrešnom Srcu.

 

Iz bogate karmelske baštine i iskustva svetaca, osobito naučitelja Crkve i naših zaštitnika: Majke i Kraljice Karmela, sv. oca Josipa, sv. Ilije proroka, sv. Terezije Avilske, sv. Ivana od Križa i sv. Male Terezije, crpimo proročki, eremitski, mistični i misionarski karmelski duh.

 

U poslanju naviještanja Radosne vijesti nadahnitelj i zaštitnik nam je sv. Ivan Pavao II., papa mladih i promicatelj Božjeg Milosrđa, predanja Mariji i nove evangelizacije. On je ohrabrio cijelu Crkvu na početku trećeg tisućljeća na otvorenost Duhu Svetomu, putem škola molitve i putem nove evangelizacije (usp. Novo millennio ineunte).

 

Apostolat

 

U duhu karmelske karizme čiji je prvi apostolat i temeljno poslanje molitva, i naše misije izvirale bi iz molitve i odnosa s Bogom i uvodile bi u molitvu i duhovni život, omogućujući drugima da svoj odnos s Bogom zažive neposrednije i dublje.

 

Svoj apostolat razumijemo kao dijeljenje onoga što jesmo i živimo, birajući načine i intenzitet navještaja koji je vlastit našoj karmelskoj karizmi.

Karmel 03

 

Apostolat ostvarujemo u samostanu i izvan njega, kroz pastoral duhovnosti i novu evangelizaciju (prigodne tečajeve molitve i duhovnosti, duhovne obnove, duhovne vježbe u šutnji, hodočašća, mladenačke kampove, uličnu evangelizaciju i sl.). Gdje je moguće u apostolatu sudjelujemo zajednički, braća i sestre.

 

Zajedništvo

 

Želimo s Isusom dijeliti život, po uzoru na apostole, kao zajednica njegovih prijatelja: u osami i molitvi, u zajedništvu, na putu i u navještaju Radosne vijesti.

 

Zajedništvo u pozivu između sestara i braće nadahnjuje se na evanđeoskom otajstvu zajedničkog nasljedovanja Isusa od strane učenika i žena, kao i na zajedništvu nazaretskog doma. U tim otajstvima pronalazimo nadahnuće za čistoću i bogatstvo međusobnih odnosa u služenju Gospodinu. Uzajamno zajedništvo, kao i potreban odmak okviri su autentične bratsko – sestrinske evanđeoske ljubavi u obiteljskom duhu koja čuva Bogu posvećeni život i pustinjački duh. Zajednica se sastoji od dvije grane od kojih će svaka imati svoju upravu, ali budući da je jedinstvena imat će i krovnu koordinacijsku upravu u bratsko-sestrinskoj suradnji muških i ženskih poglavara.

 

Sažimljući razlikovna obilježja novosti u odnosu na postojeće zajednice posvećenog života možemo reći da se Karmel Božjeg Milosrđa, premda duboko ukorijenjen u karmelsku tradiciju, zbog obnovljenog pristupa izvornom karmelskom pustinjačkom duhu kroz otajstvo Božjeg Milosrđa, zbog izričite otvorenosti za novu evangelizaciju i obnovljenog izražaja bratsko-sestrinskih odnosa, otkriva u Crkvi kao nova postavka te se stoga smješta u struju tzv. novih (ili obnovljenih) oblika posvećenog života (usp. Vita consecrata 12). Premda je on u hrvatskom ozračju nov, u svijetu je već poprilično proširen te smo imali priliku upoznati iskustvo zajednica koje njime kvalitetno kroče.

 

U samim počecima nove zajednice svakodnevno doživljavamo koliko se Bog za nas brine. Dok smo mi zauzeti Njegovim stvarima, molimo se i trudimo uložiti ono neznatno što možemo s naše strane, On nam ne prestaje iskazivati podršku. Vidimo to posebno u prihvaćanju i dobroti ljudi koji nas duhovno i materijalno podržavaju i podijele s nama plodove svoga rada. Pod okriljem milosrdne Božje providnosti nastavljamo dalje, korak po korak, zahvalni za svako dobročinstvo i otvoreni da dijelimo s drugima ono što jesmo i imamo.

 

Radujemo se dijeljenju duhovnih dobara koje nam Gospodin daje kroz razne duhovne programe koje ćemo oglasiti.

 

Također je moguće doći i iskusiti nekoliko dana našega života, kako za djevojke, tako i za mladiće.

 

Blog: https://karmelbm.wordpress.com/

 

Kontakti:

 

E-pošta:

uprava: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.;

zajednica: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

 

Telefoni:

s. Maja Pavla Bašić, poglavarica, i broj za sestre: 098 947 1402;

br. Dražen Marija Vargašević, asistent, i broj za braću: 098 98 70717.

Karmel logo

 

 

 

Pročitaj više...
Današnji evanđeoski ulomak – koji se kao i cijelo Lukino evanđelje izvrsno uklapa u Izvanredni jubilej milosrđa – se može protumačiti i ulomkom iz Poslanice Galaćanima koji nam je ponuđen kao drugo čitanje. U toj se, naime, poslanici sv. Pavao bori protiv teološke zablude onih koji su obraćenim poganima nametali vršenje Mojsijeva zakona, smatrajući da za spasenje nije dovoljno samo krštenje, nego da je potrebno i obrezanje. Ovakva teološka zabluda ne dovodi u pitanje samo pojedinačno spasenje, nego i cjelokupno…
Pročitaj više...
  Nije potrebno govoriti da ljudski život nije uvijek lijep, radostan i ugodan. Život to sam pokaže, prije ili kasnije. Poteškoća ove ili one vrste imamo svi. Osim onih, rekao bih, svakodnevnih poteškoća, kojima smo često uzrok mi sami sebi, a često i drugima oko sebe, kao i oni nama, svi se suočimo i s problemima i poteškoćama koje nemaju uzrok u nama, nego izmiču našoj volji. Ovo se u konačnici svede na onaj krajnji problem s kojim se treba…
Pročitaj više...
  Današnji evanđeoski ulomak nas je upoznao s jednim od mnogih Isusovih čuda, čudom ozdravljenja satnikovog sluge. U središtu ovog ulomka ipak nije sluga i njegovo čudesno ozdravljenje, nego je satnik i njegova čudesna vjera, vjera koja je, iako nije pripadao židovskom narodu i bio je poganin, zadivila i Isusa do te mjera da je okupljenom mnoštvu koje ga je pratilo izjavio: »Kažem vam, ni u Izraelu ne nađoh tolike vjere.« Satnikovom izričaju vjere divi se i Crkva koja mu…
Pročitaj više...
  U mnoštvu odgovora na pitanje tko je Bog, nalazi se i naš kršćanski odgovor. Za razliku od drugih odgovora na to pitanje o Bogu koje možemo čuti, ovaj je odgovor poseban po tome što je to odgovor koji je Bog u Bibliji dao o samom sebi. Naime, nismo mi shvatili tko je Bog u sebi, nego nam je, kroz svoj odnos prema nama Bog progovorio i o samome sebi. Govoreći nam kroz svoj odnos prema nama o samome sebi…
Pročitaj više...
Ne ulazeći u povijest nastanka pojedinih blagdana koji imaju svoju dugu povijest i nisu nastali u jednom trenutku, sažeto možemo reći da se pedeset dana nakon Pashe ili Vazma, proljetnog blagdana kojim su Židovi slavili prijelaz kroz Crveno more i izlazak iz egipatskog ropstva, slavio blagdan „Sedmice“, tako nazvan jer je započinjao sedam tjedana nakon Pashe, a po čemu je onda dobio i novozavjetni naziv Pedesetnica, kojim su se Židovi, uz zahvalu za početak nove žetve, svečano spominjali sklapanja saveza…
Pročitaj više...
  Posljednja je večera. Isus moli za jedinstvo svojih učenika, onih u dvorani posljednje večere i onih koji će na njihovu riječ povjerovati u njega. Njihovo jedinstvo će biti znak da su njegovi, ali i da je on Očev, odnosno da je on Krist kojega je Otac obećao poslati. „Ne molim samo za ove (okupljene apostole) nego i za one koji će na njihovu riječ vjerovati u mene (među njima i nas današnje kršćane): da svi budu jedno kao što…
Pročitaj više...
  Iz današnjeg evanđeoskog ulomka koji je bogat sadržajem bih izdvojio samo jednu važnu Isusovu izjavu na oproštajnoj večeri koju čujemo svaki put kad smo na misi, našoj Gospodnjoj večeri, a koja glasi: „Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem.“ Mir za koji Isus kaže da nam ga ostavlja i daje je mir koji svjedoči njegovu trajnu prisutnost među nama, kako to pokazuje i uskrsni pozdrav kojim uskrsnuli Isus pozdravlja svoje učenike: „Mir vama!“ Isus razlikuje mir koji nam on…
Pročitaj više...
Prošle nedjelje smo proslavili nedjelju Dobrog pastira koja nas je trebala potaknuti na razmišljanje o Isusu kao Dobrom pastiru, ali i na razmišljanje o vlastitoj pastirskoj ulozi u svijetu i vremenu u kojemu živimo. Svi smo, kao kršćani po tom što smo kršćani i bez obzira na naše zvanje i zanimanje, pozvani biti dobri pastiri za svoju obitelj, prijatelje, poznanike, mjesto, župu, društvo… U prošloj nedjelji smo osobito bili pozvani razmišljati i moliti se za jedan poseban oblik pastirske službe…
Pročitaj više...
              Danas je nedjelja Dobrog pastira. Crkva je od svojih početaka Isusa predočavala kao Dobrog pastira. Poticaj za to su joj bili prekrasni biblijski tekstovi koji govore o Bogu kao pastiru odabranog naroda, među kojima posebno mjesto zauzima deseto poglavlje Ivanovog evanđelja, u kojemu Isus samog sebe poistovjećuje s pastirom, a iz kojeg se svake godine u ovoj nedjelji čita jedan ulomak. U ovoj nedjelji ne razmišljamo samo o Isusu kao Dobrom pastiru, nego i o svima onima koji…
Pročitaj više...