• Stari Grad
  • Stari Grad

Izbornik

  Glavna tema ovogodišnjih liturgijskih čitanja svetkovine Tijelova je savez koji je plod Božje želje da sve ljude privede k zajedništvu života sa sobom i plod čovjekovog odgovora na tu Božju želju. Prvo čitanje nas je upoznalo sa središnjim starozavjetnim savezom, savezom koji je Bog na Sinaju sklopio s Izraelskim narodom. S jedne strane se nalazila Božja ponuda uobličena u Knjigu Saveza, koju je Mojsije pročitao Izraelcima i u kojoj je Bog izložio svoje uvjete kojih se Izrael mora držati.…
Pročitaj više...
U skladu s različitim vremenima crkvene godine naš se uobičajeni nedjeljni govor o Bogu svodi se na govor o odnosu Boga prema nama kroz povijest spasenja sadržanu u Svetom pismu i tradiciji Crkve. Danas slavimo svetkovinu Presvetog Trojstva što naš današnji nedjeljni liturgijski govor čini drukčijim od onog uobičajenog. Danas ne govorimo i razmišljamo o Bogu u odnosu prema nama, nego prvenstveno o Bogu u samome sebi. Ova dva različita govora o Bogu, govor o Bogu u odnosu prema nama…
Pročitaj više...
Danas su Duhovi ili nedjelja Pedesetnice kojom slavimo liturgijski spomen na dar Duha Svetoga, treće božanske osobe, kojeg evanđelist Ivan naziva i Branitelj, a kojega nam je Isus poslao da nas brani od Zloga i osposobi za nastavak Isusovog poslanja u svijetu. Ova nedjelja se zove nedjelja Pedesetnice zbog židovskog blagdana kojim se pedeset dana nakon Pashe, uz zahvalu za žetvu i nove plodove, Bogu zahvaljuje i za Savez na Sinaju. Tad se u bogoslužju čita deset Božjih zapovijedi i…
Pročitaj više...
  Nalazimo se u devetnici Duhova i u liturgijskom iščekivanju dolaska Duha Svetoga. U zajedništvu smo i postojanoj molitvi u dvorani posljednje večere s Marijom, apostolima i onih sto dvadeset duša koji su izabrali Matiju na Judino mjesto, a o čemu nam je progovorilo prvo čitanje iz Djela apostolskih. I s njima se prisjećamo dijelova Isusovog oproštajnog govora, njegove velikosvećeničke molitve, koju je uzdignutih očiju prema nebu molio u istoj toj dvorani neposredno prije svojeg odlaska u muku i smrt.…
Pročitaj više...
  I današnje evanđelje je dio Isusove oporuke. I ove se nedjelje on obraća onima koji su njegovi. To je skupina učenika u dvorani posljednje večere, ali to su i svi one koji će na njihovu riječ povjerovati u njega i po krštenju se ubrojiti među njegove. Među njima smo i mi, kršćani ovog povijesnog trenutka. Da bismo, međutim, bili doista njegovi, da bi, kako Isus kaže, njegova radost bila u nama i naša radost bila potpuna,čini se da nije…
Pročitaj više...
  Današnja evanđeoska prispodoba izgovorena je u ozračju posljednje večere, a što znači da oni kojima je ta prispodoba upućena nisu mnoštvo, niti narodni glavari, farizeji i pismoznanci, nego Isusovi najbliži učenici, a s njima svi mi koji smo im se po krštenju pridružili. Dva dijela prispodobe kojima Isus svojim učenicima želi prenijeti dvije važne poruke, pokazuju da je on pod dojmom skore muke i smrti, ali i Judinog odlaska „u noć“ da bi ga izdao. Najprije je to poruka…
Pročitaj više...
  Četvrta vazmena nedjelja, koju zovemo i Nedjelja Dobrog Pastira, nam svake godine nudi jedan ulomak iz 10. poglavlja Ivanovog evanđelja u kojemu se Isus predstavlja kao dobri pastir. Slika Boga kao dobrog pastira, koju Isus upotrebljava i primjenjuje na sebe, nije nova u Svetom pismu. Već je Stari zavjet, osobito u psalmima i u proročkim knjigama, predstavljao Boga kao dobrog pastira koji se brine za svoje stado. Ova Božja pastirska briga za svoj narod se u teškim vremenima, kroz…
Pročitaj više...
  I današnji evanđeoski ulomak nas nastavlja upoznavati s Isusovim ukazanjima učenicima nakon uskrsnuća. Za prvo od njih smo saznali iz pripovijesti dvojice učenika koji Isusa „prepoznaše u lomljenju kruha“. Radi se o ukazanju učenicima na putu u Emaus. Dok su oni o tome razgovarali, Isus se u Lukinom evanđelju ukazao po prvi put i svima zajedno: „Stane Isus posred njih i reče im: „Mir vama!“ U oba ova slučaja, a tako je bilo i s izvještajima koje smo proteklih…
Pročitaj više...
U današnjem evanđeoskom ulomku vrlo je primjetan strah učenika prije susreta s Isusom i njihova radost, a s njom dolazi i hrabrost, nakon susreta s njim. Ta bi radost, koja uključuje i hrabrost, trebala biti dominirajuće obilježje svih kršćana. A danas „ima kršćana – kaže papa Franjo u apostolskoj pobudnici „Radost evanđelja“ – čiji život izgleda kao korizma bez Uskrsa.“ Drugim riječima među kršćanima ima onih koji, iako naša kršćanska vjera počiva na uskrsnuću bez kojega je sve što jesmo…
Pročitaj više...
Uskrsnuće Isusa Krista, kojim je Bog Otac konačno potvrdio Isusov identitet, središnje je otajstvo naše kršćanske vjere. To otajstvo pred svakog kršćanina, bez obzira na naše zvanje ili zanimanje i ulogu koju imamo u svijetu i Crkvi, stavlja zadaću svjedočenja i navješćivanja Isusova uskrsnuća. Vjera u Isusovo uskrsnuće je do nas stigla upravo zahvaljujući propovijedanju i svjedočenju neprekinutog niza žena i muškaraca, počinjući od Marije Magdalene i drugih žena, preko Petra, Ivana, drugih apostola, učenika, Pavla, pa sve do naših…
Pročitaj više...