• Stari Grad
  • Stari Grad

Izbornik

  Započinje novo liturgijsko vrijeme – vrijeme došašća – i nova liturgijska godina. Došašće je vrijeme liturgijske godine u kojem se kroz molitvu, dobra djela i razmišljanje o otajstvima naše vjere, pripravljamo za najradosniji blagdan liturgijske godine – blagdan Božića, blagdan rođenja Gospodina našega Isusa Krista. Pri tom se prisjećamo prvog Kristovog dolaska i iščekujemo njegov konačni dolazak. Za svakog od nas to će se dogoditi u času smrti, a za sve nas na kraju vremena kad će prestati postojati…
Pročitaj više...
  Dijeljenja dobrih od zlih, lučenje ovaca od jaraca, podjela na desne i lijeve iz prispodobe o posljednjem sudu nam u pamet doziva vrlo bolne podijele ljudi na osnovu različitih kriterija koji se u pravilu kose sa načelima ljudskih prava i sloboda, a kojima je obilježena ljudska povijest. Dosta se prisjetiti nekih stranica te povijesti u odnosu prema Židovima, kojoj je vrhunac bio u drugom svjetskom ratu ili bolne segregacije između crnaca i bijelaca ili, na našim prostorima, onih podjela…
Pročitaj više...
  Prispodoba o talentima koja govori o dva suprotna načina življenja – s pouzdanjem i sa strahom – poziv je da ne zakopamo svoje sposobnosti, ali i život kao takav. Život je sam po sebi nevjerojatan i neponovljiv dar koji, želimo li vječno živjeti, moramo učiniti plodonosnim. Čitajući prispodobu iz perspektive potrebe oplođivanja života kao takvog, shvaćamo da ona nije izgovorena zbog prve dvojice slugu koji su od svog života nešto napravili, koji su se usudili investirati, riskirati, pokušati, koji…
Pročitaj više...
  (Čitanja: Ez 47, 1-2.8-9.12; Ps 46, 2-3.5-6.8-9; 1 Kor 3, 9c-11.16-17; Iv 2, 13-22) Posvećena crkva predstavlja Isusa Krista koji je svojom smrću i uskrsnućem postao pravi i savršeni hram Novoga saveza. Zato je blagdan posvete neke crkve zapravo blagdan samog Isusa Krista. Istovremeno je blagdan posvete crkve i blagdan Crkve koja se kao zajednica vjernika u crkvi okuplja da bi slavila euharistiju. Zato u liturgijskom slavljenju blagdan posvete crkve ima prednost pred redovitom nedjelju kroz godinu. Ovo da…
Pročitaj više...
  Dušnim danom se spominjemo pokojnika koji su umrli u milosti i prijateljstvu s Bogom, ali nisu u punini uključeni u vječno zajedništvo s njim zbog potrebe konačnog pročišćenja. Vjerujemo da im zajedništvo s nama i osobito naše molitve u tom pročišćenju mogu pomoći. Zato za njih i njihovo pročišćenje molimo i slavimo svete mise. Crkva nam preporučuje i druga djela, poput milostinje, oprosta i djela pokore. U tu preporuku Crkve, koja se temelji na našoj katoličkoj vjeri u Čistilište…
Pročitaj više...
Slavimo svetkovinu Svih svetih. Ideja za svetkovanje Svih svetih pojavila se u petom stoljeću kršćanstva na kršćanskom istoku i to kao zajednički spomen svih svetih kršćanskih mučenika prvih stoljeća kršćanstva. S istoka se ta ideja polako preselila na zapad koji ju je obogatio u značenju. Na zapadu se, naime, od devetog stoljeća ne slave samo svi sveti mučenici, nego i svi drugi sveci kojima, zbog toga što ih je puno više nego li dana u godini, nije moguće slaviti blagdan…
Pročitaj više...
I ove nedjelje Isus pokušaje da ga se iskuša i diskreditira pretvara u priliku za evanđeoski navještaj. Iako je pitanje: „Učitelju, koja je zapovijed najveća u Zakonu?“, postavljeno s lošom namjerom, ono nije nezanimljivo Isusovim suvremenicima, kao uostalom ni ono o porezu iz prošle nedjelje. Radi se o tome da se između čak 613 različitih odredbi i propisa, od toga 365 negativnih i 248 pozitivnih, izdvoji jedna jedina zapovijed. Ovo je ozračje u kojemu je spomenuto pitanje postavljeno Isusu. On…
Pročitaj više...
  Zahvaljujući farizejskom ponašanju koje je opisalo današnje evanđelje, u kršćanskom svijetu su pojmovi farizej i licemjer postali sinonimi. U Isusovo vrijeme to nije bilo tako. U njegovo vrijeme farizeji su bili jedna od vjerskih skupina koja se trudila oko točnog obdržavanja židovskog Zakona, jer su vjerovali da taj Zakon očituje apsolutnu Božju volju čije ispunjenje donosi spasenje. Istinski farizej je bio pravedan, gostoljubiv, milosrdan, bio je čovjek vrijedan poštovanja. Osim ovakvih farizeja, postojali su u Isusovo vrijeme i farizeji…
Pročitaj više...
  Isusu želi svoje suvremenike pripremiti na ono što će se dogoditi jer ga nisu prepoznali i jer nisu prihvatili Božji poziv spasenja koji se po njemu dogodio. Zato on i s današnjom evanđeoskom prispodobom nastavlja i širi temu s kojom se susrećemo već nekoliko nedjelja. U prvom dijelu današnje prispodobe on se zato obraća najprije Izabranom narodu, osobito njegovim vođama. U drugom dijelu današnjeg evanđelja on svoju poruku širi i na one koji će postati novi Izabrani narod, tj.…
Pročitaj više...
  Prispodoba o vinogradarima ubojicama Isusov je proročanski govor o vlastitoj smrti, ali i slika odnosa između Boga i Izabranog naroda. Bog je Izabranom narodu povjerio vinograd, Obećanu zemlju. Za uzvrat traži vjernost, davanje plodova. Oni, međutim, nisu bili vjerni. Nisu davali plodove. Bog im je slao proroke da bi se obratili. Oni ih istukoše, ubiše, kamenovaše. Vinogradar sve jedno ne odustaje. Šalje im i vlastitog Sina, ali oni i njega pogrbe, izbace, ubiju. Teško shvatljiva ustrajnost gospodara vinograda! Božja…
Pročitaj više...