Dubrovačka Biskupija

Blagdan Gospe od obrane svečano je proslavljen u nedjelju 6. svibnja na Dupcu gdje već tradicionalno vjernici Župe dubrovačke, prvu nedjelju u svibnju, hodočaste svojoj nebeskoj zaštitnici. Okupljanjem barjaka i vjernika triju župskih župa ispred crkve u Mandaljeni krenula je hodočasnička procesija do crkve na Dupcu gdje se u 10 sati služilo središnje misno slavlje. Don Robert Ćibarić, župnik župa Brgat i Postranje i ravnatelj Caritasa Dubrovačke biskupije predvodio je koncelebrirano misno slavlje zajedno sa župnikom župe Mandaljena don Miljenkom Babaićem, župnikom župe Mlini don Grgom Tomićem i fr. Markom Bobašem.

Don Robert Ćibarić na početku propovijedi posvijestio je na mnoštvo situacija u kojima zazivamo Gospu, a sukladno potrebi nadjenuli smo joj ime te je zovemo Gospa od Zdravlja, Gospa Dobrog savjeta, Marija Pomoćnica, Gospa od Milosrđa, Gospa od obrane… U nastavku propovijedi don Robert Ćibarić nastavio je poticati na razmišljanje od čega nas to Gospa danas treba obraniti ukazavši na nepriličan govor odnosno psovke koje su toliko rasprostranjene u našim krajevima. „Govorom utječemo na druge i drugi utječu na nas, bilo pozitivno, bilo negativno. Koliko god bili svjesni snage riječi, u svakodnevnome govoru ipak smo prečesto nezahvalni na tom privilegiju, tom daru od Boga - govoru, koristeći ga više za štetu, nego za izgradnju i dobro pa „trošimo“ riječi pričajući u nedogled, često izgovarajući čak i pogrdne riječi ili riječi kojima osuđujemo ili ražalošćujemo druge.“- rekao je don Robert i nastavio upitom: „Dokle ćemo psovkama vrijeđati dragoga Boga i Majku Božju? Dragi roditelji, čujete li vašu djecu kako psuju ili se pravite gluhi? A djeca uče od nekoga, negdje čuju takve psovke i pogrde... Dokle ćemo se skrivati iza one: Ma znate, velečasni, to je meni navika, ali ja vjerujem u Boga, i čak sam i bolji i veći vjernik od onih koji su vam u prvim redovima crkve... Dragi brate i draga sestro, kreni najprije i uvijek samo od sebe, ili kako ide ona mudra narodna: Počisti najprije ispred svoga praga!, a tu ćeš, ako zaista pogledaš, uvijek naći dovoljno razloga i za ponos i za sram, pa dokle budeš "čistio" to što ti ne služi na ponos i diku, nećeš se stići baviti onim što je ispred tuđeg praga.“ – između ostalog rekao je don Robert Ćibarić.

Pjevanje je animirao župni zbor iz Mandaljene, a osim velikog broja vjernika misnom slavlju nazočili su i predstavnici općine Župa dubrovačka na čelu s načelnikom Silviom Nardellijem. 

Osim središnjeg euharistijskog slavlja u 10 sati, slavljene su još tri mise. Po tradiciju, misu u 7 sati predvodili su franjevci, u 8 sati dominikanci te poslijepodne u 17 sati isusovci.

Povodom medijskih natpisa o neprikazivanju filma "Parada" srpskog redatelja Srđana Dragojevića u dvorani "Visia" koja je u vlasništvu Dubrovačke

biskupije i koja je trenutno jedino kino u Dubrovniku, u prostorijama Biskupskog ordinarijata u srijedu, 14. ožujka održana je konferencija za

medije. Konferenciji su nazočili dubrovački biskup Mate Uzinić, generalni vikar msgr. dr. Petar Palić, član uprave Visia Centruma Tihomir Oreč i

voditeljica Ureda za medije Marija Đurović.

Biskup Uzinić je podsjetio kako u Crkvi postoji princip supsidijarnosti tj. da on ne treba znati neke stvari koje mogu riješiti ljudi na nižim razinama

odnosno njegovi suradnici. Iako nije bio osobno upoznat s ovim problemom, stoji iza odluke svojih suradnika. Naglasio je da postoji već duga

suradnja između kina "Visia" Dubrovačke biskupije i Kinematografa Dubrovnik. To kino je Dubrovačka biskupija ustupila Kinematografima Dubrovnik

i stanovnicima ovoga grada da bi u situaciji u kojoj nemaju prikladno kino mogli dobiti one kulturne sadržaje koji su im potrebni i bez kojih se ne

može zamisliti suvremeni život. Odgovarajući na tijekom jutra pristigla pitanja biskup Uzinić je naglasio kako "Crkva ne zabranjuje prikazivanje

ovog filma jedino Dubrovačka biskupija smatra da za taj film ne može ustupiti svoje kino zbog više razloga." Prije svega to tematika filma koja se

kosi s nazorom Katoličke Crkve kad je u pitanju odnos prema homoseksualnosti. Biskupski ordinarijat u Dubrovniku sa spomenutom dvoranom dijeli

zajednički ulaz pa bi prikazivanje tog filma i plakata koji propagiraju taj film moglo odaslati krivu poruku da Dubrovačka biskupija podržava pogled

na homoseksualnost koji nije usklađen s pogledom Katoličke Crkve. "Drugi razlog je političke naravi jer film ima svoj pogled na Domovinski rat, na

odnose strana u ratu, stavlja se sve pod isti nazivnik i odašilje, u jednom Dubrovniku koji je pretrpio ono što je pretrpio, vrlo nezgodna poruka" iza

koje ne može stati Dubrovačka biskupija. Biskup Uzinić je također spomenuo i kako ne podržava parade, ali i još manje podržava nasilje pojedinaca

koje se dogodilo bilo u Beogradu bilo u Splitu. Smatra da paradama nije svrha samo propagirati jedan stil života nego i izazivati one koji drugačije

misle, ali i s gnušanjem gleda na nasilje koje se kao odgovor događalo. "Iako imamo svoj pogled na homoseksualnost, nijednog homoseksualca ne

odbacujemo niti osuđujemo, svatko ima pravo na življenje svoje seksualnosti kako on misli da je dobro, u smislu da ne povrijedi drugu osobu,"

rekao je biskup. Također je dodao da kao biskup mora reći - ako netko živi homoseksualne odnose za Katolički Crkvu on čini grijeh i ako živi u

takvom stanju živi u grešnom stanju. Dubrovački biskup je potvrdio da su se dogodili i neki propusti pa su prije ovog filma u dvorani "Visia"

prikazani neki filmovi neprimjerenog sadržaja, ali da se to više neće događati. Istaknuo je kako se film "Parada" ni u budućnosti neće prikazati u

biskupijskom kinu, kao ni filmovi sličnog sadržaja.

Tihomir Oreč je na početku svog obraćanja izrazio žaljenje što suradnja Visia Centruma s Kinematografima Dubrovnik i prije nije izazvala toliku

pozornost medija jer se u dvorani "Visia" prikazuju 3D filmovi koji se nisu mogli prikazivati u kinu "Sloboda", a što je na korist svih građana ovoga

grada. Nakon pročitanog sadržaja i komentara o filmu "čini mi se kako je homoseksualizam iskorišten kao paravan za izjednačavanje žrtve i

agresora na ovim prostorima i da je to vrlo problematična poruka ovog filma", kazao je gospar Oreč te citirao neke kritike filma koje su dovele do

odluke o uskraćivanju dvorane za prikazivanje filma. Dodao je i kako je nekim hrvatskim filmovima nije dopušteno prikazivanje u toj dvorani, a nitko

nije od toga pravio problem.    

Angelina Tadić

Na drugoj tribini ciklusa "U susret sv. Vlahu" koja je u organizaciji Dubrovačke biskupije održana u četvrtak, 26. siječnja u dvorani „ Papa Ivan Pavao II.“ u gostovao je dr. Neven Šimac  i govorio na temu "Kršćani i Europa."


Počevši od same ideje Europe, istaknuvši kako se riječ Europa prvi put spominje u papinskim spisima iz XV. i početkom XVI. stoljeća, osvrnuo se na povijest današnje EU.


Predavač je nabrojao što je sve Crkva dala i na koji način je pridonijela oblikovanju Europe.  „Europa kršćanstvu duguje mnogo. Ako pogledamo gospodarstvo, tko je započeo s krčenjem šuma, tko je osnovao prve gostinjce, tko je utemeljio prva sirotišta i prve bolnice- bili su to kršćani! Tko je na kulturnom planu najviše pridonio razvoju škola, sveučilišta, znanosti, graditeljstva (katedrale), glazbe i umjetnosti?! To su bili kršćani, to je bila Crkva! Prije dvije godine Umberto Eco rekao je da žali što se neznanje o kršćanstvu širi i što škola više u tom pogledu ne vrši obrazovnu ulogu. Europa Crkvi duguje još nešto važno a to je tradicija prava. Trebali bi biti svjesni da se kršćanskim redovničkim zajednicama duguju mnoga pravila koja su utemeljila demokraciju. Redovnici su ti koji određuju da treba postojati  kvorum, da treba postojati predstavnički mandat. Od njih kreće pravilo većine, da postoji nemogućnost reizbora, da postoje mandatni periodi, da se razdvajaju funkcije koje mogu biti u konfliktu. Eto to je kršćanstvo dalo Europi!“. – naglasio je dr. Šimac.


Pa i trojica otaca Europske Unije bili su praktični kršćani, te je njihova ideja o stvaranju zajednice naroda iznikla iz kršćanskog duha. Predavač je spomenuo i ulazak Hrvatske u Europsku Uniju: "Mi se bojimo da je ulazak u EU sindrom 4 B, nakon Beča, Budimpešte i Beograda. Mnogi kažu da idemo kao guske u maglu i bojimo se da ćemo izgubiti teško stečeni suverenitet." Ali su zaboravili da je iznimka za suverenitet već učinjena, napomenuo je dr. Šimac te objasnio kako se radi o delegiranom dijelu suverenih prava države, pretežito gospodarske naravi, na zajedničke europske institucije Komisiju, Vijeće ministara i Parlament te da će u njima sjediti hrvatski predstavnici. Radi se o zajedničkom suodlučivanju na relativno perifernim područjima koji zbog ekonomskog značenja mogu zadirati u neke etičke i moralne vrijednosti.

A osmi ugovor predvidio je način izlaska iz EU. Predavač je naglasio kako se ulaskom u EU štiti i hrvatski jezik koji će postati 24 službeni jezik Unije. Prema svjedočenju jedne irske delegacije, suverenitet i identitet u EU jačaju, a ne nestaju.

Dr. Šimac je istaknuo kako su vrednote EU kršćanske vrednote poput dostojanstva ljudske osobe.

Premda se izbjegava spominjanje Božjeg imena i kršćanskih korijena u europskom ustavu, dužnost je europskih institucija da saslušaju Crkvu, da bude s njime u dijalogu kao i sa drugim crkvama te filozofskim nevjerskim zajednicama.

Nakon predavanja uslijedila su brojna pitanja na koja je predavač odgovarao.

 

Donosimo vam u cijelosti predavanje dr. Nevena Šimca na temu "Kršćani i Europa":


Predavanje dr. Šimac- prvi dio

Audio clip: Adobe Flash Player (version 9 or above) is required to play this audio clip. Download the latest version here. You also need to have JavaScript enabled in your browser.

 

Predavanje dr. Šimac- drugi dio

Audio clip: Adobe Flash Player (version 9 or above) is required to play this audio clip. Download the latest version here. You also need to have JavaScript enabled in your browser.

 

Predavanje dr. Šimac- treći dio

Audio clip: Adobe Flash Player (version 9 or above) is required to play this audio clip. Download the latest version here. You also need to have JavaScript enabled in your browser.


Predavanje dr. Šimac- četvrti dio

Audio clip: Adobe Flash Player (version 9 or above) is required to play this audio clip. Download the latest version here. You also need to have JavaScript enabled in your browser.