• Stari Grad
  • Stari Grad

Izbornik

Predsjednik Caritasa Dubrovačke biskupije mons. dr. Petar Palić primio je u petak 5. listopada u Biskupskom ordinarijatu ravnatelja Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije Slavka Jerončića sa suradnicama Nedom Milić Bumbak, volonterkom pravnicom i Ivnom Čevra, voditeljicom sigurne kuće. U Godini Caritasa u Dubrovačkoj biskupiji razgovarali su o karitativnim projektima, razvoju daljne suradnje i međusobnom pomaganju. Susretu se pridružio i dubrovački biskup Mate Uzinić.

U pratnji zamjenice ravnatelja Caritasa Marije Đurović djelatnici splitskog Caritasa posjetili su i prostorije dubrovačkog Caritasa u Gružu gdje su se susreli s ravnateljem biskupijskog Caritasa mr. don Robertom Ćibarićem i razmijenili dosadašnja iskustva.

Na blagdan sv. Vinka Paulskog, zaštitnika karitativnih djelatnika i ustanova, u četvrtak 27. rujna Caritas Dubrovačke biskupije organizirao je za štićenike Doma za djecu „Maslina“ izlet na Korčulu s posjetom Svetištu bl. Marije Propetog Petković u Blatu. Petnaestak štićenika u pratnji odgajatelja, ravnateljice doma Ilijane Stojanović i ravnatelja Caritasa don Roberta Ćibarića posjetili su crkvu sv. Vlaha u Stonu, katedralu sv. Marka u Korčuli, a u svetištu blatske blaženice sudjelovali su na euharistijskom slavlju. Misu je predvodio ravnatelj Ćibarić koji je u propovijedi naglasio kako su se i sv. Vinko Paulski i blažena Marija Petković s ljubavlju brinuli za siromahe, bolesne i napuštene iako su živjeli u različitim stoljećima i kulturama. Na povratku u Dubrovnik hodočasnici su navratili do stonske solane gdje im je objašnjeno kako se bere sol. Za ovu karitativnu akciju u Godini Caritasa u Dubrovačkoj biskupiji putnička agencija „Guliver“ darovala je djeci i mladima besplatan prijevoz autobusom.

Ovih dana završava akcija Caritasa Dubrovačke biskupije u kojoj su se prikupljali korišteni udžbenici za osnovnu i srednje škole. Akciji se odazvalo preko 100 dubrovačkih obitelji. Podjeljeno je oko 50 kompleta knjiga i nekoliko desetaka pojedinačnih udžbenika. Najbrojniji su bili kompleti za 7. i 8. razred. No, znatno veća potražnja je bila za udžbenicima srednjih škola i to posebno trogodišnjih strukovnih škola (ugostiteljska, obrtnička itd.) nego za udžbenicima osnovnih škola.

Raspodjela knjiga započela je u kolovozu i to prvenstveno za obitelji s više djece i one slabijeg imovinskog stanja. Potom se putem lokalnih medija oglasila mogućnost da dođu svi kojima udžbenici trebaju bez obzira na socijalni status što su mnogobrojne dubrovačke obitelji i iskoristile.

Također je podijeljeno i dvadesetak školskih torbi. Obiteljima u potrebi bila je ponuđena mogućnosti opskrbe odjećom i obućom.

Uprava Caritasa izrazila je veliko zadovoljstvo ishodom ove akcije. Također u Caritasu ističu da je ostalo još nešto knjiga za osnovnu školu, pozivaju sve one kojima su potrebni udžbenici da dođu u prostorije Caritasa (petkom i subotom u jutarnjim satima) te ih pokušaju pronaći.

 

BUDIMO NOVI LJUDI!

Poruka dubrovačkoga biskupa za Godinu Caritasa

 

Poštovane redovnice i redovnici, braćo svećenici, sestre i braćo u Kristu!

      Ušli smo u dane Došašća koji nas pozivaju na budnost i pripravu srca na dolazak Gospodinov. Razmišljajući o Božjoj ljubavi, koja nam se očitovala u utjelovljenju Bogočovjeka Isusa Krista, svoj pogled usmjeravamo ne samo na onaj prošli i onaj budući, konačni, Kristov dolazak, nego bismo željeli svoje srce držati budnim i u toj budnosti prepoznati dolazak Gospodinov ovdje i sad, u konkretnome vremenu i prostoru u kojemu živimo.

      1. Mnogovrsni su načini Gospodinova dolaska i pohoda u konkretnome vremenu i prostoru, pri čemu u Godini Caritasa, u koju ulazimo, osobito želim istaknuti prepoznavanje Gospodinovih dolazaka u onima koji su najpotrebitiji, u siromašnima, osamljenima, poniženima i na različite načine isključenima iz društva našega vremena. Dolasci su to koji nas pozivaju na djelotvornu ljubav, solidarnost i požrtvovnost. Uspoređujući Crkvu s tijelom kojemu je glava Krist, a Duh Sveti onaj koji međusobno povezuje i ujedinjuje, oživljava i uvodi u istinu evanđelja, obogaćuje raznolikim darovima udove tijela, sveti Pavao budi nam i svijest o tome kako trpe svi udovi ako jedan ud trpi, a ako je jedan počašćen, i svi su ostali počašćeni (usp. 1 Kor 1, 12–26; Ef 5, 30). Ova svijest o osjećaju udova jednih za druge u tijelu Crkve kojemu je glava Krist, posebno će doći do izražaja na Drugome vatikanskom saboru koji je, pozivajući nas na dijalog i odgovornost, na nov način utisnuo u našu svijest odgovornost Crkve i svakoga pojedinačnog vjernika za svijet u kojemu živimo i njegove goruće probleme. Prema Pastoralnoj konstituciji Drugoga vatikanskog sabora Radost i nada utjelovljena Božja Riječ „po kojoj je sve stvoreno ... objavljuje nam 'da je Bog ljubav' (1 Iv 4, 8) te ... da je nova zapovijed ljubavi osnovni zakon ljudskoga savršenstva, pa prema tome i promjene svijeta" (GS 38).

      2. Iskustvo potresa i rata, koje smo kao pojedinci i narod prošli, uče nas koliko je važno ovo suosjećanje drugih, kako i koliko je važna djelotvorna ljubav drugih i spremnost na pružanje materijalne, ali i svake druge pomoći. To nam je pomoglo preživjeti u tim teškim okolnostima. Osjetili smo da ljubav doista ne poznaje granice, vjeru, religiju i nacionalnost. Osjetili smo doista da je Bog ljubav po djelatnoj ljudskoj ljubavi kojom smo ljubljeni.

Poučeni ovim iskustvom kako je lijepo bilo biti ljubljen konkretnim djelima ljubavi, sami trebamo postati svjedoci djelatne ljubavi, svjedoci da je Bog ljubav koja nikoga i nikad ne isključuje. Upravo zbog ovoga ne bismo smjeli previdjeti potrebe drugih, bez obzira o kome se i gdje radilo. Nažalost, iskustvo rata i pomoć koju smo primali od drugih, pridonijeli su i iskrivljenomu poimanju karitativne ljubavi i same institucije Caritasa. Dogodilo se da smo Caritas počeli shvaćati isključivo kao instituciju dijeljenja i primanja pomoći, a caritas je puno više od toga. Karitas je djelotvorna ljubav prema bližnjemu u nasljedovanju Isusa Krista, ispunjavanje onoga što Crkva u konačnici jest i želi biti: sakrament spasenja. Crkva nema smisao u samoj sebi, nego najintimniji smisao Crkve, njezina središnja zadaća, temelj i opravdanje jest u tome da unutar određenih povijesno-društvenih okolnosti bude znak Isusove nazočnosti i oruđe Njegova spasiteljskoga i oslobađajućeg djela. Karitas je temeljni kriterij vjerodostojnosti one istine za koju se Crkva zauzima, na koju opominje, koju ponazočuje, koju slavi i koju obećava kao nadu. Karitas je, nadalje, buđenje vlastite svijesti, ali i svijesti onih koji su nam povjereni, o potrebi stavljanja samoga sebe i onoga što imamo na raspolaganje onima koji su potrebiti pokraj nas, a onda i za one koji su daleko od nas, ali im mi svojom djelotvornom ljubavlju možemo prići blizu, možemo pomoći.

      3. Različiti su načini na koje možemo pružati svoju pomoć. Do nas stižu vijesti o nesrećama, potresima, poplavama, gladi i žeđi diljem svijeta, ponekad i u našoj domovini. Možemo li ostati nezainteresirani, praviti se kao da nas se to ne tiče? Mnogo puta ne možemo promijeniti njihovu situaciju, ali je možemo ublažiti. Siromašnima koji su pokraj nas, osamljenima, poniženima i isključenima možemo učiniti puno više. Ljudima je ponekad potrebna samo čaša vode, lijepa riječ, spremnost da ih se sasluša. Ističem u ovom prvotnu odgovornost župne zajednice i osobito vas vjernika koji bolje od nas svećenika možete primijetiti one koji su potrebiti i imate mogućnost doći onamo kamo mi ne možemo, učiniti ono što mi ne možemo. Darujte potrebitima malo sebe, darujte malo svojega vremena! Darujte im i nešto od sebe!

      Bilo bi potrebno najprije ukloniti uzroke stanja u kojima se mnogi ljudi nalaze. Nekad se to može učiniti, ali ponekad ti uzroci nadilaze našu moć i naše ovlasti. Zar u tim situacijama nećemo učiniti ništa? Uvijek možemo i moramo dignuti svoj glas protiv onih koji su svojim djelovanjem ili nedjelovanjem doveli i dovode druge u stanje materijalne bijede i siromaštva, one kojima je osobna dobit važnija od prava radnika. Gospodarska je kriza ponajprije kriza duha! Svjedoci smo doslovnoga izrabljivanja radnika, koji ponekad žive ispod svake razine ljudskoga dostojanstva. Suočeni smo s krizom, mnogima je teško, ali smijemo li krizu ublaživati zakidajući druge u njihovim pravima, ponižavajući ih u njihovu ljudskome dostojanstvu? Ovo je samo jedna strana problema. Postoje i druge posljedice krize duha koja se očituje u pretjeranome individualizmu, sebičnosti, gramzljivosti, pohlepi, samodostatnosti, ravnodušnosti, hedonizmu, relativizmu. Ovdje trebamo tražiti uzroke korupcije, nepoštivanja propisa, izigravanja zakona! Odavde proizlaze nepravde kojima je posljedica sve veći broj onih kojima je potrebna materijalna pomoć jer ne mogu platiti račune, kupiti lijekove, osigurati ono najnužnije za život, dok se drugi istodobno guše u obilju, vlastitoj bahatosti i samodostatnosti. Kršćanin treba biti čovjek jer ako nije čovjek, nije ni kršćanin! Budimo novi ljudi, ljudi koji se ne zaustavljaju na govoru o Bogu koji je ljubav, nego svjedoče da je Bog ljubav!

      Ovi problemi o kojima govorim nisu, nažalost, za nama, nego bi mogli postati još veći uđemo li u Europsku uniju. Uvjeren sam, koliko god se društvene institucije pripremaju to spriječiti, da će našoj biskupiji koja je zemljopisno tako smještena da smo okruženi granicama, ulazak u Europsku uniju donijeti nove izazove – osobito kad su u pitanju izbjeglice i ilegalni useljenici – za koje kao vjernici i Crkva moramo biti pripravni.

      4. Sve me ovo ponukalo da ovu godinu u našoj biskupiji proglasim Godinom Caritasa koju ćemo svečano započeti na treću nedjelju Došašća, na Nedjelju Caritasa, 11. prosinca 2011. euharistijskim slavljem u dubrovačkoj prvostolnici s početkom u 18 sati, a zaključiti u listopadu 2012. kad ćemo se pridružiti cijeloj Crkvi i ući u Godinu vjere, koju je najavio papa Benedikt XVI.

      Glavna zadaća naših župnih zajednica u Godini Caritasa bit će oživljavanje i ustroj župnih Caritasa, a samim tim i posvješćivanje načela preuzimanja odgovornosti u međusobnim odnosima i radu, nastavak i bolje osmišljavanje postojećih projekata koje provodi biskupijski Caritas. Sve pozivam na otvorenost i suradnju u provedbi projekata koje će biskupijski Caritas predložiti, kako bismo djelotvornom ljubavlju bili iskreni i vjerni svjedoci Isusove ljubavi prema potrebitima u današnjem društvu, svjedoci da je Bog ljubav.

      Moleći da u ove dane Došašća obilna rosa Božje milosti orosi vaša srca i da na vas siđe mir Gospodnji, a po vama i u sve krajeve naše biskupije, domovine i cijeloga svijeta, na ovo naše djelo, kao i na sve vas, zazivam obilje Božjega blagoslova i molim zagovor svetoga Vlaha, našega nebeskog zaštitnika, i blažene Marije Propetoga Isusa Petković koja nam svojim životom za druge svijetli kao putokaz u našim nakanama i nastojanjima.

 

U Dubrovniku na drugu nedjelju Došašća 2011.

 

† Mate Uzinić

biskup

 

ravnateljica: Sanja Šanje, dipl. oec

 

zamjenica ravnateljice: Marija Đurović

djelatnik: Pero Srijemse

 

telefon:   020/612-240

broj mobitela Caritasa:  091 32 33 925

e-mail:    Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

OIB: 29323108123

MB: 00454796

 

adresa: Vatroslava Lisinskog 13a 

              20 000 Dubrovnik

 

žiro-račun: PBZ HR242340009-1110646693

Swift: PBZGHR2X