Dubrovačka Biskupija

 

Vijeće za katehizaciju i novu evangelizaciju u suradnji s Katehetskim uredom Dubrovačke biskupije organiziralo je godišnji izlet za vjeroučitelje koji su 9. i 10. ožujka posjetili Albaniju. Iz Dubrovnika su krenuli u ranim jutarnjim satima u subotu, a prvo odredište bio im je Skadar.

 

U Skadru ih je dočekao svećenik iz Dubrovnika don Frane Čivljak s kojim su posjetili skadarsku katedralu s muzejom. Katedrala je posvećena sv. Stjepanu prvomučeniku a jedna je od najvećih katedrala na prostoru Balkana. Sagrađena je 1800. godine. Za vrijeme komunizma bila je prenamijenjena za sportsku dvoranu o čemu svjedoče sačuvane fotografije. U muzeju se nalaze liturgijski predmeti koji su sačuvani od ljudi koji su bili spremni žrtvovati život jer je takvo nešto bilo strogo zabranjeno.

 

Nakon obilaska katedrale i muzeja vjeroučitelji su posjetili seosko imanje i slow food restoran čiji naziv u prijevodu glasi „Utočište vila“. Imali su priliku objedovati hranu proizvedenu na istoj farmi koja je uzgojena na ekološki način.

 

Nakon ručka obišli su samostan karmelićanki koji se nalazi u blizini Skadra. Po starom običaju karmelićanke su ugoste svoje posjetitelje razgovarajući s njima iza velikog prozora s rešetkama. U samostanu ima redovnica koje su iz Hrvatske pa su one služile kao prevoditeljice. Vjeroučitelji su im postavili pitanja vezana uz njihov život i poziv a one su strpljivo odgovarale. Na kraju su obećale da će se moliti za vjeroučitelje i njihove obitelji.

 

Predvečer su krenuli za Lješ gdje su posjetili katedralu i franjevački samostan. U sjemeništu Neokatekumenskog puta Redemptoris Mater vjeroučitelji su slavili misu koju je predvodio vicerektor sjemeništa don Frano Čivljak. Nakon mise zajedno su se družili na večeri u Lješu gdje su i prespavali.

 

U jutarnjim nedjeljnim satima nakon doručka krenuli su za Krulj. Krulj je grad u središnjoj Albaniji i glavni grad Krujskog distrikta. Vjeroučitelji su posjetili tvrđavu i muzej. Kruja je bila uporištem otpora Osmanskom Carstvu u 15.stoljeću. Osmanlije su ga u nekoliko navrata pokušali osvojiti ali nisu uspjeli. Skenderbeg ga je herojski branio. Nakon obilaska Kruja vjeroučitelji su krenuli za Tiranu.

 

U Tirani su posjetili pravoslavnu i katoličku katedralu. Nakon ručka još malo su razgledali središte Tirane te krenuli nazad za Dubrovnik. Uz veselo druženje, molitvu i pjesmu kući su stigli u kasnim noćnim satima.

 

Albanija je sredozemna država na jugu Europe s dugom i burnom poviješću. Na njezinom prostoru ljudi su živjeli, može se reći, od početka ljudske povijesti. Bilo je tu predindo-europsko stanovništvo, protohelenska plamena, Iliri dolaze u srednjem vijeku, a pod Turcima Albanija provodi oko 500 godina. Nakon kratkog perioda samostalnosti dolazi komunizam, jedan od najžešćih komunizama u cijelom svijetu. Diktator Enver Hodža je zatvorio Albaniju za cijeli svijet. Nitko nije mogao ni ući ni izaći. Albanija je bila prvo surađivala s Jugoslavijom pa onda s Rusijom i naposljetku s Kinom. Na kraju se okrenula od svih i hermetički zatvorila. Godine 1967. je ustavom je proglašeno da je to prva ateistička zemlja na svijetu. Sve crkve se zatvaraju, kako pravoslavne tako i katoličke, također i džamije, ali religija koja je najviše bila napadnuta je katolička zato što je bila ishodište kulture. Skadar je bio centar kulture jer su isusovci i franjevci imali svoje tiskare u Skadru. Tijekom komunizma ubijeno je puno biskupa i svećenika. Padom komunizma Albanija je otvorila svoje granice prema svijetu, izgrađuje se i obnavlja. Jedna je od najsiromašnijih europskih zemalja.

 

Stanovnici Albanije su ljubazni i gostoprimljivi, žele ostaviti dobar dojam na posjetitelje. Posebno su blagonakloni prema gostima iz Hrvatske jer s Hrvatima njeguju dobre prijateljske odnose još iz davne prošlosti kada je Skenderbeg u više navrata boravio u Dubrovniku.

 

Jelica Gjenero

Fotografije: Ljudevit Cikojević

 

Prvi stručni skup vjeroučitelja Dubrovačke biskupije u školskoj godini 2012/2013. održan je u subotu 20. listopada u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku, a na susretu su vjeroučitelji promišljali o bioetičkim temama u vjeronaučnoj nastavi. Na početku molitvu je predvodila vjeroučiteljica Simona Gavrić sa svojim vjeroučenicama. Nakon toga okupljene su pozdravili dubrovački biskup mons. Mate Uzinić i pročelnik Katehetskog ureda Dubrovačke biskupije mr. don Josip Mazarekić.

Središnje predavanje pod nazivom „Bioetika i hipokratska etička tradicija“ održao je neurolog i psihijatar prof. dr. sc. Niko Zurak, rodom Dubrovčanin, bivši profesor i dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu, kao i član Papinske akademije za život. Na početku je primijetio da živimo u vremenu etičkog relativizma, no da postoji etička tradicija koja već 2500 godina odolijeva tome, a to je hipokratska etička tradicija. Naglasio je kako je Hipokrat zastupao personalističku etiku u čijem središtu je čovjek, a ne etatističku tradiciju kao njezinu suprotnost koju su zastupali Aristotel i Platon, a koja i danas prevladava u našim etičkim sustavima, pa tako i u medicini. Progovarajući o kulturi života i kulturi smrti upozorio je okupljene vjeroučitelje da se bioetičarima nazivaju i oni koji zastupaju kulturu smrti, a ne samo kulturu života, pa tako jedan od vodećih bioetičara Robert Veatch smatra da je svrha bioetike uništenje hipokratske etičke tradicije, a da se bioetičar dokazuje pozitivnim stavom o eutanaziji.

Nakon predavanja uslijedila je dinamična rasprava s brojnim pitanjima predavaču, a između ostalog dr. Zurak istaknuo je kako u govoru o bioetičkim pitanjima moramo koristiti prvenstveno znanstvenu argumentaciju, a ne samo teološku, jer sve znanstvene činjenice o ovim temama, pa tako i početku ljudskog života su na strani nauka Katoličke crkve.

Nakon pauze održane su radionice pod nazivom „Interpretacija vjeronaučnih sadržaja u službi odgoja za kulturu životu“ koje su predvodile vjeroučiteljice Željana Lučić i Anita Vidović Vranješ za osnovnu školu i vjeroučiteljica Anita Vidojević za srednju školu.

Šime Zupčić

Svečanost podjele mandata dubrovačkim vjeroučiteljima održana je u četvrtak, 20. rujna u dvorani Biskupskog ordinarijata u Dubrovniku. Pozdravljajući okupljene pročelnik Katehetskog ureda mr. don Josip Mazarekić istaknuo je kako je ovo prvi put da je u biskupiji organizirana svečanost podjele trajnih i privremenih mandata. „Neka sve ovo što radimo, odgajamo djecu i mlade za vjeru i život Gospodin blagoslovi da možemo izvršiti zadaću koju nam povjerava Bog i Crkva, a biskup za to daje mandat.“ Nakon molitve Vjerovanja dubrovački biskup Mate Uzinić podijelio je vjeroučiteljima trajne i privremene mandate.

U prigodnom nagovoru biskup Uzinić je svećenicima vjeroučiteljima poručio da služba koju imaju u školi ne bude na štetu one župničke službe, da vjeronauk u školi ne isključi vjeronauk u župnoj zajednici koji može biti organiziran na različite načine. Vjeroučitelje laike biskup je pozvao da uz ono što čine u školi pronađu vremena za prisutnost u župnoj zajednici kako se njihovo vjeroučiteljsko zvanje ne bi pretvorilo u zanimanje. Potaknuo ih je da budu otvoreni suradnji sa župnicima, a župnike da budu otvoreni suradnji s laicima. „Nadam se da će vaša prisutnost u župnoj zajednici biti plodonosna ne samo za vas osobno nego i za djecu koju poučavate jer će vidjeti da živite ono što govorite,“ rekao je biskup. A sve je podsjetio da je primanje mandata tek početak osobnog rasta i spoznaje u vjeri nakon završenog fakulteta. To je jedan novi početak i sada treba ponovo raditi na sebi, svaki dan ponovo učiti i truditi se. Preporučio je vjeroučiteljima sudjelujovanje u permanentnom obrazovanju u biskupiji kao i na katehetskim školama koje se organiziraju da bi im pomogle na pravi način odgovoriti vjeroučiteljskom zvanju u ovom vremenu.

Mandate su dobili: s. Vianeja Kustura, don Marin Lučić, don Robert Čibarić, Šime Zupčić, fr. Krunoslav Batinić, fra Ivica Karatović, fra Prele Gjurashaj, don Stipo Zadro, s. Zlatka Martinović, s. Barbara Bagudić, s. Branka Plenča, Hrvoje Vuica, Josip Kačunić, Mario Milovac, Ljudevit Cikojević, Ivana Podnar, Anita Vidojević i Duje Runje. Vjeroučiteljima je također prikazana prezentacija koja problematizira njihove svakodnevne probleme, a odgovore nudi kroz stihove Petra Hektorovića iz "Ribanja i ribarskog prigovaranja".