Ispiši ovu stranicu

Stručno vijeće vjeroučitelja o psihološkom učinku pandemije COVID-19 na učenike

  • Utorak, 15. lipnja 2021 12:44
Stručno vijeće vjeroučitelja o psihološkom učinku pandemije COVID-19 na učenike

Stručno vijeće vjeroučitelja osnovnih i srednjih škola Dubrovačke biskupije na temu „Psihološki učinak pandemije COVID-19 na učenike osnovnih i srednjih škola“ održano je online u subotu 12. lipnja.

 

Prvo predavanja održala je prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, osnivačica i ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, na naslovnu temu vijeća „Psihološki učinak pandemije COVID-19 na učenike osnovnih i srednjih škola“. Pojasnila je razliku između, prvo, stresa koji je subjektivna procjena koliko je nešto opasno, koliki utjecaj imamo i kakve strategije suočavanja možemo koristiti, drugo, traume koja se odnosi na izvanredne događaje i koja je prijetnja zdravlju i integritetu, te je riječ o uznemirenosti neovisno o subjektivnoj procijeni, te treće, krize koja je stanje neravnoteže, nakon stresa ili traume, a javlja se i nefunkcionalnost uobičajenih mehanizama funkcioniranja. Kazala je da u ovom vremenu pandemije postoje različiti izvori stresa za djecu i mlade: strah od obolijevanja ili smrti, strah od zaraze, strah od gubitka kontakta s vršnjacima i obitelji, gubitak kontakta s roditeljem s kojim ne žive ili roditeljem koji obavlja rizično zanimanje, te u konačnici i strah od promjena u obitelji, školi i društvu.

 

Govoreći o stresu, istaknula je da svaki stres nije isti: umjeren i razriješen stres će dovesti do otpornosti i pozitivnog iskustva, dok će toksičan stres dovesti do traumatskih posljedica. Iz osobnog iskustva psihoterapeutskog rada s preko 1700 djece žrtava nasilja, kazala je da se divi djeci koja su pokazala „posttraumatski rast“. Govoreći o traumatskoj prirodi pandemije korone, kazala je da trauma nastaje jer je riječ o izvanrednom događaju koji je izvan uobičajenog ljudskog djelovanja, javlja se univerzalna emocionalna reakcija jer izaziva uznemirenost kod gotovo svih, kao i specifična kognitivna procjena jer označava prijetnju za zdravlje ili život, te specifična peritraumatska reakcija, tj. intenzivan strah ili bespomoćnost.

 

Predavačica prof. Buljan Flander je predstavila i rezultate istraživanje koje je ove godine provela zajedno sa suradnicima na uzorku od preko 22.000 djece u Zagrebu, te je iznijela podatke da je 61% djece bilo barem jednom u samoizolaciji, da gotovo svako drugo dijete (43%) ima blisku osobu izvan kućanstva koja pripada rizičnoj skupini, 81 dijete obuhvaćeno istraživanjem je zbog COVID-19 izgubilo člana obitelji, 410 djece zbog bolesti je izgubilo blisku osobu s kojom ne žive, 1 od 10 djece iskazuje značajne razine anksioznosti i/ili depresivnosti, a 1 od 7 djece pokazuje značajne razine posttraumatskog stresa. Čak troje od četvero djece u protekloj se godini suočilo sa strahom od neuspjeha (74%), a 60% s anksioznošću u socijalnim situacijama.

 

Predavačica se dotaknula i teme nastave na daljinu koja je onoj djeci koja kod kuće trpe različite oblike zlostavljanja dodatno pogoršala situaciju, te je vjeroučiteljima i vjeroučiteljicama naglasila njihovu moralnu, ali i zakonsku obvezu, da ako posumnjaju na bilo kakav oblik zlostavljanja djece, da to moraju prijaviti nadležnim institucijama.

 

Predavanje na temu „Medicinski uzroci i posljedice COVID-19“ održao je doc. dr. sc. prim. Rok Čivljak, predsjednik Hrvatskog katoličkog liječničkog društva. Na početku je donio kratki povijesni pregled o koronavirusima, posebno onih u 21. stoljeću (2002., 2012. i 2019.), fokusirajući se na ovaj posljednji, te analizirajući njegov utjecaj na zdravstveni sustav, akademsku zajednicu i vjernički život. Iznio je i poznate brojke o COVID-19: 8.123 umrlih u Hrvatskoj, 358.379 dokazanih slučajeva u Hrvatskoj, 3.795.701 umrlih u svijetu i 175.842.067 dokazanih slučajeva u svijetu. Podsjetio je i na post-COVID sindrom koji uključuje: umor, bol u prsima, vrtoglavicu, slabost, gubitak apetita, poremećaje spavanja, PTSP, depresiju, anksioznost, kognitivne poremećaje i sniženu radnu produktivnost. Predstavio je i četiri različite vrste cjepiva: mRNK cjepiva, vektorska cjepiva, cjepiva s proteinskim podjedinicama i cjelovita cjepiva s inaktiviranim virusom. Podsjetio je i na izjave Vatikana o cjepivima: Razmatranje o moralnosti upotrebe cjepiva koja su dobivena korištenjem stanica pobačenih ljudskih embrija (2005.), Dignitatis Personae (2008.), Nota o moralnosti upotrebe nekih cjepiva protiv COVID-19 (2020.) i Cjepivo za sve, dvadeset točaka za pravedniji i zdraviji svijet (2021). Kazao je da su cjepiva sigurna, da se prilikom ispitivanja nije spustila ljestvica znanstvenih kriterija, te da su sva cjepiva prošla sve faze i ispitivanja, pokazavši visoku učinkovitost.

 

Istaknuo je da mnogi nažalost traže odgovore u dezinformacijama, a istaknuo je da bi baš vjernici morali biti oprezni prema izvorima informacija, te težiti istini. Naglasio je da odluka o vlastitom cijepljenju nije odluka koja ima samo individualan učinak na pojedinca, nego ima utjecaj i na zajednicu, stoga je riječ o odgovornosti za bližnje. Iako je kazao da je neizvjesna budućnost s COVID-19, ipak je završio optimističnom mišlju: ne smije nas obuhvatiti nihilistički i pesimističan pogled, jer sve su pandemije završile, tako da će završiti i ova.

 

Vjeroučitelje je pozdravio, te zahvalio predavačima, voditelj Katehetskog ureda Dubrovačke biskupije Šime Zupčić. Stručnom vijeću je prisustvovao i generalni vikar Dubrovačke biskupije don Hrvoje Katušić, kao i viša savjetnica za Vjeronauk splitske podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje Sabina Marunčić, prof..

 

Š.Z.

21 str vijece w1

21 str vijece w2

21 str vijece w3

21 str vijece w4

21 str vijece w5

21 str vijece w6

21 str vijece w7

21 str vijece w8

21 str vijece w9

21 str vijece w10