Dubrovačka Biskupija

NAJAVA 'Ususret sv. Vlahu': 20.1. Predstavljanje knjige „Kardinal Franjo Šeper: uloga i značenje u promjenama u Katoličkoj Crkvi i društvu“

NAJAVA 'Ususret sv. Vlahu': 20.1. Predstavljanje knjige „Kardinal Franjo Šeper: uloga i značenje u promjenama u Katoličkoj Crkvi i društvu“

 

Tribine „Ususret sv. Vlahu“ ove godine održavaju se u kontekstu jubilarne 1050. Feste sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika i Dubrovačke biskupije. Svi programi odvijat će se sukladno važećim epidemiološkim mjerama, a moći će se pratiti putem internetskih kanala Dubrovačke biskupije.

 

* * * 

[NAJAVA DRUGE TRIBINE]

U četvrtak, 20. siječnja u 18 sati u dvorani Ivana Pavla II. održat će se predstavljanje knjige Josipa Kajinića „Kardinal Franjo Šeper: uloga i značenje u promjenama u Katoličkoj Crkvi i društvu“. Knjigu će uz autora predstaviti recezent knjige dr. sc. Jakša Raguž, s Instituta za povijest.

 

Monografija mladoga istraživača Josipa Kajinića o kardinalu Franji Šeperu (1905.-1981.) rezultat je višegodišnjega istraživačkog rada u domaćim i inozemnim arhivima. Osim Šeperove biografije donosi se i čitav niz novih podataka o njegovu djelovanju na položaju zagrebačkoga nadbiskupa (1960.-1969.), ali i prefekta vatikanske Kongregacije za nauk vjere (1968.-1981.).

 

Šeper je ne samo svjedočio osuvremenjivanju (tal. aggiornamento) Crkve već je u tome procesu bio aktivni protagonist, a imenovanjem na mjesto prefekta spomenute kongregacije (1968.) postao je de facto desna ruka pape Pavla VI. Obavljajući tu službu, kao jednu od najodgovornijih u rimskoj Kuriji, zalagao se oživljavanje zaključaka Drugoga vatikanskoga sabora kao što su, naprimjer, veće sudjelovanje laika u crkvenome životu, trajni đakonat, za ekumenski dijalog kršćanskih crkava, ali i međureligijski dijalog.

 

U svojoj je matičnoj nadbiskupiji, a preko nje i u čitavoj Katoličkoj crkvi u domovini, poticao razvoj katoličkoga vjerskog tiska, obrazovnih ustanova, karitativni rad te dušobrižništvo iseljeništva. Veliki je bio njegov angažman i u pitanju prostorne reorganizacije katoličkih dijeceza na području tadašnje Jugoslavije, kao i u procesima uravnoteženja crkveno-državnih odnosa nakon potpisivanja diplomatskoga protokola 1966. godine o kojemu se u knjizi daju novi podaci i pogledi. Šeper je bio ne samo jedan od najviše rangiranih Hrvata u povijesti Svete Stolice, nego i jedan od najvažnijih domaćih prelata u 20. stoljeću. Sadržaj knjige jasno daje odgovor na pitanje zašto je Franjo Šeper išao ususret promjenama i ostvario iznimno uspješnu crkvenu karijeru: jer je bio sposoban čovjek s karakterom koji je poštivao hijerarhiju i načela te bio iskren i otvoren.

 

Kardinal Šeper imao je višestruke veze i s Dubrpvnikom: prvi ga je put posjetio upravo za Festu sv. Vlaha 1941. godine kao mladi svećenik i tajnik nadbiskupa Stepinca koji je te godine predvodio Festu, a trideset godina kasnije, na znamenitoj jubilarnoj Festi 1972. godine Šeper je zajedno s američkim kardinalom Wrightom predstavljao papu Pavla VI i propovijedao. Boravio je u Dubrovniku više puta, između ostaloga i 1967. godine prilikom povratka s hodočašća u Svetu Zemlju.

 

Plakat DRUGA Tribina w

 

 

 

 

[NAJAVA TREĆE TRIBINE]

 

U četvrtak, 27. siječnja u 19:30 sati u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku predavanje „O prvoj crkvi sv. Vlaha u Dubrovniku“ održat će dr.sc. Danko Zelić.

 

* * *
 

[NAJAVA PRVE TRIBINE]

U petak, 14. siječnja u 19 sati u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku predavanje „Između Istoka i Zapada: podrijetlo ranosrednjovjekovnih svetaca zaštitnika na istočnoj obali Jadrana“ održat će dr. sc. Ana Marinković i dr. sc. Trpimir Vedriš s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dugogodišnji voditelji Hrvatskoga hagiografskog društva Hagiotheca.

Temelj tumačenja predavača počiva na utvrđivanju kronoloških slojeva i povijesnih okolnosti u kojima se štovanje skupina svetaca može utvrditi. Smještanjem najranijih svjedočanstava u povijesni kontekst nakana je ovim predavanjem publici pokušati pojasniti podrijetlo pojedinih svetačkih kultova i ocrtati, koliko je to moguće, neposredne okolnosti njihova procvata u dalmatinskim gradovima. U tom kontekstu, dotaknut će se pitanja prijenosa svetačkih relikvija, najstarijih mjesnih svetačkih legendi kao i okolnosti izgradnje svecima posvećenih crkava na jadranskoj obali. Iz tih silnica proizišli povijesni procesi s prijelaza iz 8. na 9. stoljeće zacrtali su okvire 'razdiobe carske baštine' na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije i time stvorili preduvjete za trajnije definiranje crkvenog područja jurisdikcije Rimske Crkve na Jadranu.

Političke aspiracije s Istoka i Zapada te smjene vrhovne političke vlasti na istočnomu Jadranu tijekom dugoga srednjeg vijeka ostavile su svoje tragove u takozvanim hagiografskim horizontima, odnosno, prepoznatljivim grupama svetačkih kultova štovanih u našim obalnim gradovima. Sveci zaštitnici istočnojadranskih gradova birani su s određenim razlozima u konkretnim povijesnim okolnostima, a štovanje svetaca započinjalo je prijenosom njihovih relikvija. Svaka takva donacija relikvija bila je određena različitim čimbenicima – osim aktualne političke situacije, na nju su utjecala i pitanja crkvene jurisdikcije, privatnih zadužbina, lokalnih tradicija, geografskoga smještaja i mnoga druga.

Predavanje će pokušati rasvijetliti kontekst i povijesne razloge štovanja određenih svetačkih kultova u Dubrovniku i ostalim gradovima istočnoga Jadrana – od najranijih rimskih, preko ranobizantskih Justinijanovog razdoblja, ponovnog kratkog i snažnog vala iz Rima tijekom urbane obnove u 8. stoljeću, zatim karolinških tragova u razdoblju nove dominacije bizantskih kultova u 9. stoljeću s kojim je stigao i kult sv. Vlaha te, konačno, trećega rimskog vala novoga tipa svetosti vezanog uz gregorijansku reformu 11. i 12. stoljeća - kultova koji su održavali intenzitet i smjene interesa istočnog i zapadnog političko-crkvenog središta, odnosno, Bizanta i Rima, za dominaciju istočnim Jadranom.

Predavanje će se prenositi uživo na mrežnoj stranici http://www.festa.hr na kojoj će se moći pogledati još neko vrijeme.

 U skladu s protuepidemiološkim mjerama, broj mjesta u dvorani je ograničen na 25 osoba.

 

Plakat Tribina Izmedu Istoka Zapada ww

 

 

* * *

U sklopu 1050. Feste sv. Vlaha u subotu, 5. veljače u 19:30 sati u dvorani Ivana Pavla II. bit će predstavljanje knjige Miljenka Domijana „Armenia Sacra - hodošašće sakralnoj arhitekturi“. Knjigu će predstaviti dr.sc. Miljenko Domijan, akademik Luko Paljetak i Ivan Viđen.