Dubrovačka Biskupija

Na Metropolijskom studijskom danu koji je održan u srijedu 17. listopada u dvorani blaženog Ivana Pavla II. u Dubrovniku okupili su se svećenici i redovnici koji djeluju u Dubrovačkoj biskupiji, a pridružili su im se i svećenici Kotorske biskupije. Tema studijskog dana bila je „Godina vjere.“

Dr. Ante Mateljan, profesor dogmatske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu, održao je predavanje: „Čemu godina vjere? Dva dokumenta i deset pitanja.“ Polazeći od motu proprija Porta fidei (Vrata vjere) kojeg je papa Benedikt XVI. uputio povodom Godine vjere i note s Pastoralnim smjenicama za provođenje Godine vjere profesor Mateljan je uvodno objasnio i značenje naziva vrata vjere. Podsjetio je na uporabu slike vrata kod pape Ivana Pavla II. i Ivana XXIII. te dodao kako je ta slika evanđeoska, a u evanđeljima su vrata sam Krist. Prag je Božja riječ koja je naviještena i upućena, utjelovljena dok je korak preko toga praga zajedničko djelo milosti i ljubavi. Kad se dogodi taj pomak onda se ostvaruje otajstvo vjere, susret s Isusom Kristom. To je dinamika, događanje, a s naše strane gledano važno je iskustvo, rekao je predavač. Govoreći o obljetnicama koje su bile prigoda za Godinu vjere dr. Mateljan ih je povezao i s novom evangelizacijom. „Nova evangelizacija zapravo znači da ono što je upakirano u kršćansko ili kvazi-kršćansko ruho, a što je izgubilo kršćanski sadržaj - odnosno osobe koje su izgubile kršćansku podlogu vlastitog života - da bi trebalo ponovo evangelizirati. Ne samo pojedince nego i zajednice i sredine i društva i kulture.“ Predavač je okupljenim svećenicima predstavio i poticaje u Godini vjere kao i pastoralne smjernice objasnivši prije toga da Godina vjere nije zamišljena kao „vrijeme kroz koje će se na način teološkog razjašnjavanja objasniti kršćanska vjera niti jedan pokušaj postupka prilagođavanja vjere ovom kontekstu nego kao poziv na nešto što se naziva 'autentično i obnovljeno obraćanje Gospodinu, jedinom Spasitelju svijeta.' Polazeći od sadržaja vjere naglasak je stavljen na čin vjere. Jasno da je nužno pred sobom imati što vjerujem, ali ključ je u tome kome vjerujem.“

Dr. Marinko Vidović, profesor biblijskih predmeta na splitskom Kbf-u, održao je predavanje o „Crkvi navjestiteljici“. Nabrojavši različite slike o Crkvi predavač je ustvrdio da pojmu Crkve navjestiteljice najbolje odgovara slika sijača sjemena. Zadatak nam je sijati, a davati da raste pripada nekome drugome, istaknuo je. Navijestiti, evangelizirati je najdublji identitet Crkve, a takav govor ima korijen u onome kako je postupao Isus iz Nazareta, rekao je predavač te je protumačio neka novozavjetna mjesta o tome. I Isusov navještaj i navještaj Crkve usmjereni su prema osobi, pojedincu da se on opredjeli u životu. Mi danas, uz to, govorimo i o promjeni kulture i uvođenju evanđelja u kulturu, rekao je predavač i objasnio: „Čovjek postupa uvijek po nekim parametrima koji su mu unaprijed zadani, pa te parametre treba kultivirati. Kad govoriomo o evanđeljima i crkvenom navještaju znači prožeti te strukture evanđeoskom logikom, odnosno evanđeoskim načinom postupanja. Evanđelje samim izričajem stvara određenu kulturu, ali isto tako prihvaća kulturu u kojoj živi i djeluje.“ Inkulturacija ne znači udaljavanje čovjeka od njegovog života kako prigovaraju od Feuerbacha do danas, rekao je dr. Vidović i nastavio: „ Mi ne želimo čovjeka prenijeti u neku novu stvarnost i da zapostavi ovu nego mu želimo približiti tu novu stvarnost kao svrhu i cilj njegovog življenja pa se on uime te svrhe i cilja može već sad u stvarnosti malo drugačije postavljati.“ Dr. Vidović je također svećenicima govorio o načinima kako oni mogu što autentičnije navijestiti evanđelje.

Dr. Ivica Žižić, profesor liturgijskih predmeta u Splitu i na Papinskom liturgijskom institutu u Rimu, govorio je o „Svećeniku – slavitelju vjere.“ Rekavši kako je liturgija prvotno mjesto ostvarenja svećenika kao svećenika, te mjesto rasta i sazrijevanja svećenika u njihovoj osobnoj vjeri, a zatim i u vjeri zajednica, dr. Žižić je nabrojao neke pogrešne načine procjenjivanja današnjeg svećenika koji dovode u pitanje svećenički liturgijski identitet. „Slaviti vjeru u Godini vjere znači pronaći polazišta svoga svećeništva,“ rekao je predavač i dodao: „Samo kao misnik mogu se shvatiti kao svećenik.“ Dr. Žižić je također govorio i o liturgiji koja se slavi i događa u ozračju ljepote, a ljepota je u sebi jedan osjećaj nevjerojatne istinitosti. „Vjera u liturgiji progovara jezikom sklada, jedinstva, spokoja i ljepote. U liturgiji vjera zahtjeva estetiku mirnoće, pomirenost vanjštine i nutrine, života i slavlja, istine i iskustva vjere. Lijepa liturgija nije samo naizvan privlačna nego je to cjelovita evangelizacija. Dopustimo da u našoj liturgiji ljudi zastanu pred istinitim otajstvom ljepote Božje,“ pozvao je predavač i nastavio: „ Lijepa liturgija doista može istinski oblikovati život vjere. Ona nije nekakav vanjski ures nego je ona snaga koja nosi istinu vjere u ljudska srca. I ja sam uvjeren da svaki svećenik u lijepoj, svečanoj, istinskoj liturgiji može uvijek iznova otkrivati najdublje razloge svoga svećeništva i i biti ispunjen o sjećajme spokojne vedrine jer vidi da je tu njegova služba veoma važna u svijetu koji je izgubio osjećaj i za istinu i za ljepotu.“

Nazočnim svećenicima obratili su se i dubrovački biskup Mate Uzinić i kotorski Ilija Janjić i izrazili zadovoljstvo zbog ovakvog susreta svećenika dviju biskupija na zajedničkom Metropolijskom danu.

Angelina Tadić

Za Godinu vjere Dubrovačka biskupija je priredila Pastoralni kalendar koji je ovih dana izašao iz tiska i koji je predstavljen članovima Biskupijskog pastoralnog vijeća na sjednici održanoj u subotu 13. listopada u Biskupskom ordinarijatu.

 

Pastoralni kalendar u uvodu donosi pismo dubrovačkog biskupa Mate Uzinića povodom Godine vjere „Vjerujem – vjerujemo!“ te zatim popis događanja na biskupijskoj razini tijekom Godine vjere s točnim datumima i mjestom održavanja. Na naslovnici je logo Godine vjere čije objašnjenje se također nalazi u kalendaru, a na posljednjoj stranici ulomak iz pisma pape Benedikta XVI. Porta Fidei te tri slike koje simboliziraju posebnost Godine vjere u Dubrovačkoj biskupiji. Slika blaženog pape Ivana Pavla II. podsjeća na 10. obljetnicu njegovog pohoda Dubrovniku, slika blažene Marije Propetog Petković na 10. obljetnicu njezinog proglašenja blaženom i slika dubrovačke katedrale na 300. obljetnicu njezinog stavljanja u liturgijsku funkciju. Kalendar je uredio generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. Petar Palić, a grafički oblikovao pročelnik Ureda dubrovačkog biskupa Vjeran Martić.

 

Pastoralni kalendar Dubrovačke biskupije u Godini vjere 2012.-2013. bit će, uz ostalo, podijeljen svim župama i samostanima u biskupiji kako bi oni svoje župne programe mogli uskladiti s biskupijskim.

Svečanim euharistijskim slavljem koje je u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike u subotu 13. listopada predvodio dubrovački biskup Mate Uzinić uz suslavlje tridesetak svećenika i u nazočnosti velikog broja vjernika otvorena je Godina vjere za Dubrovačku biskupiju.

Na razini opće Crkve papa Benedikt XVI. otvorio je Godinu vjere dva dana ranije na 50. obljetnicu početka Drugog vatikanskog koncila i 20. obljetnicu proglašenja Katekizma Katoličke crkve. Kako je u propovijedi podsjetio biskup Uzinić Godina vjere na razini mjesne Crkve bit će posebna i po 300. obljetnici katedrale i 10. obljetnici dolaska u Dubrovnik počasnog građanina Dubrovnika blaženog Ivana Pavla II., pape i proglašenja blaženom blažene Marije Propetog Isusa Petković. Ipak, Godina vjere nije tek sjećanje na obljetnice „nego je još više godina u kojoj bi trebalo oživjeti u čitavoj Crkvi tu pozitivnu napetost, tu težnju ponovno navijestiti Krista suvremenom čovjeku kakva je vladala u Crkvi u vrijeme otvaranja i odvijanja Drugog vatikanskog koncila,“ istaknuo je biskup i nastavio: „Da bismo to mogli, trebamo se prije svega suočiti s činjenicom da se u našem svijetu i vremenu proširila duhovna pustinja jer je Bog nestao s ljudskog obzorja.“ Objašnjavajući pojam duhovne pustinje biskup je citirao misli iz Papine propovijedi u prigodi otvaranja Godine vjere gdje Papa govori da bi u tom iskustvu pustinje trebali „ponovno otkriti radost vjerovanja, njegovu životnu važnost za nas muškarce i žene.“ „U pustinji se – ističe Papa – „ponovo otkriva vrijednost onoga što je doista bitno za život; tako su u suvremenom svijetu bezbrojni znakovi, često izraženi u implicitnom ili negativnom obliku, žeđi za Bogom, za smislom života. I u pustinji su osobito nužne osobe vjere koja, sa svojim vlastitim životom, pokazuju put prema Obećanoj zemlji i tako održavaju budnom nadu. Življena vjera otvara srce Milosti Božjoj koja oslobađa bližnje. Danas više nego ikad evangelizirati znači svjedočiti novi život, preobražen od Boga, i tako pokazivati put.“ Polazeći od ovoga Sveti otac ističe da Godinu vjere možemo opisati kao „hodočašće po pustinjama suvremenog svijeta, tijekom kojega treba sa sobom ponijeti samo ono najbitnije: nije to štap, niti torba, niti kruh, niti novac, niti dvije haljine – kako Gospodin poručuje apostolima u prigodi poslanja (usp. Lk 9, 3) nego je to Evanđelje i vjera Crkve, kojima su dokumenti Drugog vatikanskog koncila svijetli izričaj, kao što je to i Katekizam Katoličke crkve koji je objavljen prije dvadeset godina.“

O problemu iskustva pustinje u Dubrovačkoj biskupiji biskup Uzinić je rekao: „Želimo li da se u Godini vjere situacija promjeni na bolje, trebamo ponovno otkriti važnost i vrijednost vjerovanja, a onda – sljedeći časni primjer naših predaka koji su nakon strašnog potresa koji je razorio ovaj grad s vjerom, nadom i ljubavlju podizali novi grad i novu katedralu i slijedeći tragove naših blaženika, počasnog građanina ovoga grada bl. Ivana Pavla II. i bl. Marije od Propetoga – kao ljudi vjere, s Evanđeljem i vjerom Crkve u ruci, kojima su, kako kaza Sveti otac, dokumenti Koncila i Katekizam svijetli izričaj, pokazati put onima koji su se u ovom gradu i biskupiji izgubili u pustinji života, jer im je Bog nestao s … obzorja, a svakim danom ih ima sve više, osobito među našim mladima.“ To bi značilo onaj osobni „ Vjerujem!“ pretvoriti u zajednički „Vjerujemo!“, a ta zadaća je teška. „Ne možemo je ispuniti bez milosti koju ćemo dobiti jedino ako vjera koju ispovijedamo, bude i življena vjera,“ istaknuo je biskup te pod Marijinu zaštitu stavio nakanu „da se vjera koju ispovijedamo pretoči u vjeru koju živimo“ kao i sve pastoralne projekte u Godini vjere.

Na misi otvorenja Godine vjere umjesto Nicejsko-carigradskog vjerovanja moljena je „Ispovijed naroda Božjeg“ koju je papa Pavao VI. izrekao na kraju Godine vjere 1967.-1968. godine. Za prinos darova vjernici su, uz kruh i vino, donijeli Sveto pismo, knjigu Dokumenti Drugog vatikanskog sabora i Katekizam Katoličke crkve.

Svečanosti trenutka svojim pjevanjem pridonijeli su katedralni zborovi pod ravnanjem profesorice Margit Cetinić, a približavanju trenutka mladima Biskupijski zbor mladih pod ravnanjem profesorice Luce Ćatić. Sat vremena prije mise u katedrali se molila krunica s čitanjem izabranih tekstova Drugog vatikanskog sabora i Katekizma Katoličke crkve.

Angelina Tadić

„Vjerujem vjerujemo!“ naslov je pisma dubrovačkog biskupa Mate Uzinića povodom početka Godine vjere kojeg je uputio vjernicima, vjeroučiteljicama i vjeroučiteljima, redovnicama i redovnicima, bogoslovima i sjemeništarcima kao i svećenicima Dubrovačke biskupije o spomendanu sv. Vinka Paulskog. To je ujedno geslo Dubrovačke biskupije za Godinu vjere, preuzeto iz Katekizma Katoličke crkve, kojim se želi izgraditi svijest „da smo pozvani svoju vjeru iz dana u dan ispovijedati u zajednici vjernika, u Crkvi.“

U pismu biskup upoznaje vjernike da je papa Benedikt XVI. apostolskim pismom Porta fidei proglasio Godinu vjere koja će započeti 11. listopada 2012., a završiti 24. studenoga 2013. Početak Godine vjere povezan je sa sjećanjem na dva velika događaja u životu cijele Crkve: pedesetu obljetnicu otvorenja Drugoga vatikanskog koncila (11. listopada 1962.) i dvadesetu obljetnica proglašenja Katekizma Katoličke crkve (11. listopada 1992.). „Ova dva velika događaja i danas prožimaju život Crkve stavljajući pred nas zahtjev da iz dana u dan dublje upoznajemo njezin nauk iznesen u dokumentima II. vatikanskog koncila i u Katekizmu Katoličke crkve, ali i da u djelovanju Crkve prepoznamo silu odozgor, snagu Duha Životvorca, koji oživljuje, obnavlja i snaži cijelu Crkvu i svakog pojedinog člana u življenju i svjedočenju Isusove Radosne vijesti,“ piše biskup.

Biskup ističe i neke posebnosti u Godini vjere u Dubrovačkoj biskupiji, a to su: 10. obljetnice papinskoga pohoda bl. Ivana Pavla II. Dubrovniku i proglašenja blaženom Marije Propetog Isusa Petković te 300. obljetnice obnove i ponovnoga stavljanja u liturgijsku funkciju dubrovačke katedrale.

„U jednom od temeljnih dokumenata II. vatikanskog sabora, u dogmatskoj konstituciji o Božjoj objavi, saborski su oci ustvrdili da je Bog „u svojoj dobroti i mudrosti odlučio objaviti Sebe i saopćiti otajstvo svoje volje kojim ljudi po Kristu, Riječi koja tijelo postade, u Duhu Svetom imaju pristup k Ocu i postaju zajedničari božanske naravi” (DV 2). U svjetlu ove tvrdnje, među mnogim darovima kojima nas je Stvoritelj obdario, prepoznajemo dar vjere koji zahvalno primamo kao nezasluženu milost. Istodobno, Bogu koji nam se odlučio objaviti odgovaramo vjerom, tj. slobodnim prihvaćanjem Božje Objave stavljajući Mu na raspolaganje sve snage srca, uma i volje (usp. DV 5),“ piše dubrovački biskup te dodaje kako „vjera nije tek privatan čin, nego je osobni i slobodni čin koji se ispovijeda i slavi u zajednici vjernika, Crkvi.“

Da bi se osobni vjerujem pretvorio u zajednički vjerujemo, sve vas pozivam, draga braćo i sestre, da Godinu vjere prihvatimo kao milosni dar i ponovno otkrijemo „radost i obnovljeni zanos susreta s Kristom”, ali i novo „oduševljenje za prenošenje vjere”, čime ćemo odgovoriti i zahtjevu Crkve za novom evangelizacijom. Dopustimo Duhu Božjemu da ponovno ispuni naša srca i usmjeri naše živote putevima pravednosti, iskrenoga dijaloga, ljubavi i mira. Obnovljeni snagom Duha Božjega moći ćemo istinski i hrabro ispovijedati svoju vjeru i svjedočeći vlastitim životom drugima pokazivati ljepotu vjere,“ poziva sve vjernike biskup Uzinić.

 

Spominjući kako će na različitim razinama Crkve biti priređeni različiti programi u Godini vjere biskup poziva vjernike da ih prate svojom molitvom, a da na onim na razini biskupije, župa, zajednica, zajednica, udruga i pokreta osobno sudjeljuju.

Na biskupijskoj Godina vjere započet će euharistijskim slavljem u dubrovačkoj katedrali u subotu, 13. listopada 2012., a završiti također u katedrali, kako je to i predviđeno, 24. studenoga 2013., na svetkovinu Gospodina našega Isusa Krista, Kralja svega stvorenja. Svi događaji na biskupijskoj razini bit će objavljeni i tiskani u biskupijskome pastoralnom programu.

U župama će se u Godini vjere osobita pozornost posvetiti pripravi za sakrament Potvrde „jer želimo da se kandidati za primanje tog sakramenta bolje priprave i da se sam sakrament zrelije slavi, ali i da mu prethodi aktivno uključivanje pripravnika u život župnih zajednica.“ Također će se pokušati u svim župama organizirati kateheza za vjernike različitih životnih dobi i skupina, pučke misije ili višednevne duhovne obnove. „Trajni poziv svima ostaje slavljenje sakramenata, a osobito redovito slavljenje nedjeljne euharistije u svojoj župnoj zajednici. Slavljem euharistijskoga otajstava bit ćemo ojačani i osposobljeni, vjernički uklopljeni u konkretno društvo i vrijeme, izgrađivati Kristovo kraljevstvo i svjedočiti svoju vjeru pred drugima kao odgovorni graditelji civilizacije ljubavi. Sve, također, potičem i na svakodnevno čitanje Božje Riječi, produbljivanje i oživljavanje smjernica II. vatikanskoga sabora i proučavanje Katekizma Katoličke crkve. Neka Sveto pismo, dokumenti II. vatikanskoga sabora i Katekizam Katoličke crkve u Godini vjere postanu sastavni dio slavlja i susreta svih skupina u našim župnim zajednicama, ali i u našim obiteljima,“ poručuje dubrovački biskup.

Redovničke zajednice poziva na obnovljeno zauzimanje u življenju i svjedočenju evanđeoskih savjeta i djelovanje prema vlastitoj karizmi te na molitvu za potrebe naše biskupije i cijele Crkve, a članove crkvenih pokreta i udruga na uključivanje u slavlja Godine vjere na biskupijskoj razini, kao i daju doprinos aktivnim sudjelovanjem u sklopu pastoralnih programa vlastitih župnih zajednica.

        

           Pismo završava molitvom Nebeskoj Majci Mariji, Djevici vjernoj, sv. Vlahu, nebeskom zaštitniku i svjedoku vjere, kao i bl. Mariji Propetog Isusa Petković, ženi vjere koja je u njezinu životu postala ljubavlju djelotvorna, da zagovorom prate sva nastojanja u Godini vjere u biskupiji, te blagoslovom kako bi „pred drugima hrabro, jasno, otvoreno i utemeljeno pružali svjedočanstvo svoje vjere i razloge nade koja je u svima nama.“